Otežano disanje je klasični znak astme. Međutim, to nikako ne znači da kratke epizode otežanog disanja, nešto što osjetimo kao hroptanje kod djece, mora prerasti u astmu, niti, s druge strane, sva djeca oboljela od astme imaju nastupe ovog otežanog disanja, to jest hroptanja. 

Hroptanje se obično javlja pri izdisaju. Kod dojenčadi i mlađe djece hroptanje najčešće uzrokuju određene virusne infekcije. To se događa zbog toga što su disajni putevi kod dojenčadi i male djece veoma mali, tako da svaka infekcija disajnih puteva može uzrokovati poteškoće u disanju.

Čak 50 posto djece do navršene tri godine može imati barem jednu epizodu pojave otežanog disanja. Kod jedne trećine ove djece dolazi do razvoja astme prije navršene šeste godine života.

Uz otežano disanje, to jest hroptanje, astmukod mlađe djece karakteriziraju još neki simptomi, koji uglavnom uključuju:

Probleme sa disanjem, kao što je recimo glasnije ili ubrzano disanje. Da vas podsjetimo, kod dojenčadi je normalno 30 do 60 udisaja u minuti, dok je kod djece mlađe dobi normalno 20 do 40 udisaja u minuti.

Neki od simptoma astme kod djece su:

- Učestalo kašljanje ili pojačan kašalj nakon aktivne igre;

- Letargičnost, pospanost;

- Poteškoće pri gutanju ili dojenju;

- Oslabljen plač.

Dijagnosticiranje astme kod dojenčadi je dosta teško. Kod nešto starije djece i odraslih dijagnoza se uspostavlja posebnim testovima udisaja (testovi funkcioniranja pluća).

Međutim, ovi su testovi mnogo nepraktičniji kod manje djece, jer se pri njihovom provođenju traži maksimalna saradnja djece, a ona, nažalost, tu sposobnost uspijevaju razviti tek nakon navršene četvrte godine života.