Tokom cijele prve godine života mlijeko je glavna hrana dojenčeta. U prvih četiti do šest mjeseci ono na taj način zadovoljava sve energetske i sve prehrambene potrebe za rast i razvoj.  

Nakon šestog mjeseca nužno je prehranu obogatiti i drugim vrstama hrane postepenim uvođenjem voća, povrća, žitarica i mesa. U izboru mlijeka, bez konkurencije je majčino mlijeko koje treba ostati jedino mlijeko dok je god to moguće.

Ako majka nema mlijeka ili je iz nekog razloga prestala dojiti, bebi treba davati industrijski prilagođeno, adaptirano kravlje mlijeko - formulu.

Početkom druge godine života djeteta usporava se tjelesni rast i relativno se smanjuju energetske potrebe organizma. S tom činjenicom važno je upoznati roditelje kako ne bi bili pretjerano zabrinuti.

Dijete nakon navršene prve godine života poprima prehrambene navike sredine u kojoj živi. Ono se samostalno kreće, samostalno se želi i hraniti. Time dijete dobiva mogućnost da pri jelu istražuje svijet oko sebe, da otkriva zadovoljstvo uzimanja hrane bez razvijanja frustracija.

U tom periodu dijete gubi zanimanje za neku hranu, a često preferira neku drugu. Poželjno je poštovati djetetov ukus, pa i povremene hirove, i dopustiti mu da učestvuje u izboru hrane dok god se time grublje ne narušava vrijednost jelovnika.

Namirnice koje malo dijete treba uzimati ne razlikuju se ni po vrsti, ni po omjeru od namirnica potrebnih starijoj djeci. Kalorijska vrijednost ovisi o dobi, tjelesnoj aktivnosti i apetitu.

Još jednom treba naglasiti da se prehrambene navike stječu pri zajedničkom obroku i da će izbor voća ili voćne salate umjesto kolača biti pravi primjer djetetu.

Male pospance treba ujutro na vrijeme probuditi da ne propuste doručak, a ugodna okolina i opuštena atmosfera zajedničkih obroka rezultirat će usvajanjem pravilnih prehrambenih navika.

Ipak, roditelji ne trebaju zaboraviti ni sljedeće činjenice:

- Djeca jedu "očima" pa će radije konzumirati hranu privlačnog izgleda;

- Jedimo polako, želucu treba vremena da moždanim ćelija poruči - siti smo;

- U pecivu, kolačima, mesnim proizvodima i siru su masnoće;

- Jedimo manje masno meso i mesne proizvode (puretina, piletina, teletina);

- Ribu jedimo najmanje jednom sedmično;

- Voće i povrće jedimo svaki dan, a ako je moguće i uz svaki obrok;

- Djeca svaki dan trebaju popiti od 1,5 do dvije litre tekućine (izvorske ili mineralne, negazirane vode, prirodnih sokova i nezašećerenog čaja);

- Hranu podijelimo na pet ili šest manjih dnevnih obroka;

- Proizvodi od cjelovitih žitarica duže daju osjećaj sitosti, a ujedno potiču probavu;

- Pazite na vlastitu prehranu, jer dijete uči gledajući vas - ako roditelji rado jedu zdravu hranu, ona će biti izbor i njihova djeteta;

- Jedite zajedno - isključite televizor i družite se za stolom, neka obrok bude vrijeme za razgovor, planiranje, prepričavanje događaja iz vrtića;

- Neka vrijeme obroka bude vrijeme veselja - ne služite se različitim ucjenama (ako pojedeš dobiti ćeš..., ili jedna kašika za mamu, jedna kašika za tatu...), jer dugoročno neće biti rezultata;

- Pokažite strpljivost - uravnotežena prehrana i hranjenje nisu povezani sa strogim pravilima i zabranama, pa ako neku hranu dijete odbija, ne treba inzistirati na njoj;

- Kada je vaše dijete sito ne silite ga da pojede sve do kraja - možda odbijanjem obroka pokazuje svoje nezadovoljstvo, brigu ili suprotstavljanje;

- Novo nam je tuđe - djeca najviše vole hranu koju poznaju, polako s novim okusima, treba ih davati češće u manjim količinama da se dijete na njih polako privikne;

- Nema nikakvih tabua - omiljena jela poput prženog krompira ili pice ne treba potpuno ukloniti s jelovnika, pokušajmo ih pripremiti na zdraviji način (vegetarijanska pica, hamburger u pecivu od cjelovitih žitarica s dodatkom salate);

- Neka vam pomažu - uključite svoju djecu u aktivnosti u vezi sa hranom, neka pomognu u kupovini, pripremi ili serviranju hrane, to je važan korak u prehrambenom odgoju;

- Hrana privlačnog izgleda pobuđuje apetit - ručak servirajte s dodatkom šarenog povrća (rotkvice, krastavci, paradajz), uz voće dodajte koji komadić suhog voća, za promjenu rižu obogatite kukuruzom i grahom, a povrće poslužite kao ražnjić sa sirom i nareskom;

- I povrće mogu zavoljeti - neka mrkvu jedu iz ruke, svježe povrće s jogurtom im je draže nego salata, dodajte u zelenu salatu grožđe, komadiće jabuke ili ribanu mrkvu;

- Manje je više - poslužite djetetu manji obrok umjesto da se ljutite što nije pojelo sve, dajte mu da se samo posluži, s vremenom će naučiti kolika mu je porcija potrebna;

- Ne zaboravite na tekućinu, prije svega vodu - djeca na kilogram tjelesne težine trebaju veću količinu vode nego odrasli, izbjegavajte gazirane napitke i koncentrirane sokove, jer uzrokuju debljinu.

VAŽNO

Zdravo dijete jede onoliko koliko treba i, iako vam se ponekad čini da pojede premalo, zna kada mu je dosta.

Voda je najbolja

Voda, posebno ona izvorska, najbolje je piće i djecu treba navikavati da njome utaže žeđ. Roditelji vlastitim primjerom trebaju utjecati na stvaranje navika što manjega nepotrebnog soljenja i šećerenja hrane.