- Kako komuniciramo s djecom - Vjerovali ili ne, smiješni glas kojim se odrasli obraćaju bebama u naučnim krugovima ima svoje ime - majčinski ili roditeljski glas. Dokazano je da se odrasli nesvjesno obraćaju djeci na taj način.  

Takva boja glasa djecu potiče na igru i drži im pažnju. To je razlog zbog kojeg stručnjaci insistiraju da se djeci govori polako, naglašavajući svaku riječ. Da bi dijete počelo usvajati govor, mora ga neprestano slušati, a na roditeljima je da svaku riječ ponavljaju iznova i to po nekoliko puta.

I kada je beba još mala, treba joj govoriti. Naprimjer, žednom djetetu od četiri-pet mjeseci pričajte o tome da ćete mu dati da nešto popije, pitajte ga šta želi, nabrojite napitke koje puno pije.

- Koje je najoptimalnije vrijeme za početak razgovora s bebom - Ne postoji tačno određeno vrijeme. Najbolje je odmah po rođenju. Ako ne znate šta govoriti novorođenčetu, opisujte mu šta radite, kako ga presvlačite, hranite ili kupate.

Djeca savladavaju govor posmatrajući mimiku i slušajući glas odraslih. Starijim bebama pjevajte ili čitajte slikovnicu.

- Ne zaboravite slušati - Slušanje je jednako važno kao i govor. Iako vam

se čini da beba gukanjem ne može ništa reći, to je njen način da stupi u komunikaciju s vama. Ako jede, možda gukanjem iskazuje da želi još, ako se igra, možda traži omiljenu igračku...

Također, vrlo je važno da obraćate pažnju na govor tijela. To se posebno odnosi na djecu stariju od sedam mjeseci. U tom uzrastu oni više nisu samo bebe koje jedu i spavaju, već individue koje se izražavaju kroz ono što rade.

Posmatrajte na koji vam način dijete govori određene stvari. Gladno je ako ide do frižidera, umorno je ako legne na pod i glavu nasloni na ruke, a dosadno mu je ako baca igračke oko sebe.

- Nikada ne potcjenjujte bebine mogućnosti - Bebe nevjerovatno brzo napreduju. Razumiju mnogo više nego što vi mislite i usvajaju nove riječi vrlo brzo. Ipak, pustite ih da same određuju svoj tempo.