Između 50 i 60 posto beba poprimi žućkastu boju kože tokom prve ili druge sedmice života. Za većinu beba ovo je privremeno i bezopasno stanje koje će samo od sebe nestati ili uz blagu terapiju.

Ali, u rijetkim slučajevima može biti izuzetno opasno i bitno je obratiti pažnju na promjene u boji kože.

Pošto beba nakon rođenja ima višak krvnih zrnaca, ona se "razbijaju" i pritom oslobađaju pigment bilirubin koji čini da bebina koža požuti. Ovo je fiziološka žutica i obično nastaje dva-tri dana nakon rođenja, a nestaje u roku od dvije sedmice.

Žuta boja pojavljuje se najprije na bebinom licu, a zatim postepeno silazi, u ekstremnim slučajevima čak i do stopala. Ako nivo bilirubina nastavi rasti, a beba nije podvrgnuta terapiji zbog žutice, to može trajno oštetiti nervni sistem.

Kod izuzetno malog broja novorođenčadi razvije se stanje nazvano kernikterus koje može dovesti do gubljenja sluha ili usporenog razvoja. Veće šanse da dobiju primijetnu žuticu imaju prijevremeno rođene bebe i bebe koje su imale modrice po rođenju.

U bolnici će pregledati bebu zbog žutice čim se rodi, a idealno bi bilo da je pregledana i tri do pet dana nakon rođenja kada je nivo bilirubina najviši. Kod bebe se žutica može javiti i kada napustite bolnicu i vjerovatno ćete je vi prvi primijetiti.

Provjerite tako što ćete bebu odvesti u sobu s puno prirodnog ili fluorescentnog svjetla, nježno pritisnuti prstom čelo, nos ili grudi i kako pritisak popušta, potražite znake žute boje.

Obratite se ljekaru posebno ako su stomačić, ruke ili noge žućkasti. Također, potražite mišljenje ljekara ako se zbog žutice beba teško budi ili nema apetit, ili ako ima blag oblik žutice duže od tri sedmice.