Iako su veoma česte u dječijem uzrastu, endokrine bolesti se kasno otkrivaju zato što se klinička slika u većini slučajeva razvija sporo i može imitirati druga, daleko češća i ljekarima poznatija oboljenja. Učestalost je naročito porasla poslije pandemije. Endokrine žlijezde mogu urođeno ili zbog stečenih razloga lučiti nedovoljno hormona. Tada se hormoni nadoknađuju tako što pedijatar-endokrinolog odredi tzv. dozu nadoknade (supstitucionu dozu).

Hormoni se mogu lučiti u većoj količini nego što nam je potrebno i uzrokovati:

- ubrzan rast,

- preuranjeni pubertet,

- hirzutizam - pojačanu maljavost,

- feminizaciju dječaka,

- androidni izgled djevojčica,

- mliječnu sekreciju,

- ginekomastiju.

Osnovno pravilo endokrinologije: "Nadoknadi ono što nedostaje i suprimiraj ono što je u višku", rezultira najfiziološkijim liječenjem i najevidentnijim efektima terapije.

Primjer za to je nadoknada inzulina djetetu s dijabetesom koje onda vodi regularan život, nadoknada antidiuretskog hormona djetetu kome on nedostaje prekida danononoćnu pretjeranu žeđ i mokrenje tečnosti. Injekcija koja koči pretjeranu sekreciju hormona koji preuranjeno startuju pubertet,uspostavlja normalan pubertetski razvoj. Hormon rasta ubrza rast niskog djeteta, ali daje se samo onima kojima on zaista nedostaje.

Kada odvesti dijete na endokrinološki pregled

Mnogi roditelji se pitaju kada je pravo vrijeme za endokrinološki pregled djeteta, a ovo su neki primjeri:

- dijete je nisko ili je usporilo rast,

- rođeno je s malom tjelesnom masom i nije nadoknadilo rast do druge godine,

- lako i brzo se goji, bez obzira na apetit,

- dijete je postalo mirno i pospano, popušta u školi,

- pojavila se gušavost (uvećanje štitaste žlijezde), nervoza, ubrzan rad srca,

- uočili ste znake preuranjenog puberteta (rast dojki kod djevojčica, pubičnu maljavost kod oba pola ili rast genitala kod dječaka),

- pubertet kasni kod djeteta u odnosu na vršnjake,

- često je žedno i obilno mokri, ustaje i noću zbog toga,

- za kratko vrijeme je dosta smršavilo, neotporno je na stres,

- prva menstruacija kasni ili ciklusi izostaju,

- pubertetska pojava grudi kod dječaka traje neobično dugo,

- male dimenzije genitalija kod dječaka još od rođenja.

Kako prepoznati nizak rast

Endokrinolog će utvrditi da li je rast djeteta u normalnom opsegu za uzrast, a ako patološki zaostaje (ispod donje granice normale), tražit će i endokrine i neendokrine uzroke niskog rasta.

Najčešći endokrini uzroci niskog rasta su:

- deficit hormona rasta, koji može biti izolovan ili udružen i sa deficitom drugih hipofiznih hormona,

- smanjena funkcija štitaste žlijezde (hipotroidizam),

- hipoparatiroidizam i pojačana sekrecija glikokortikoida spadaju u rjeđa oboljenja, kao i hipogonadizam kod djevojčica, genetskog uzroka (Tarnerov sindrom).

Postoje i tzv. sindromski nizak rast u okviru dobro definisanih, genetski uzrokovanih sindroma. Tada se uz nizak rast nađu i specifične karakteristike oblika lica, glave, šaka, stopala i genitalija. Valja spomenuti i koštane displazije, gdje je uzrok niskog rasta genetski uzrokovan neosjetljivošću zona rasta dugih kostiju na faktore rasta. Ova djeca su disproporcionalno kratkih ekstremiteta.

Kod gojaznog i niskog djeteta, endokrinolog će utvrditi da li se radi o sljedećim stanjima:

- prekomjernom unosu hrane,

- endokrinoj gojaznosti,

- genetski uzrokovanom sindromu kada je dijete osim što je gojazno, još i slabovido, mentalno usporeno, kasni sa početkom puberteta.

Endokrinolog će tražiti i podatke o tempu rasta i koštanom sazrijevanju. Tragat će i za gastrointestinalnim, bubrežnim, metaboličkim i drugim poremećajima koji mogu dovesti do niskog rasta. Normalan rast odlika je zdravog i sretnog deteta koje se pravilno hrani i odgaja u zdravom okruženju.