Svako učenje i spoznajni proces započinje pažnjom, a razlikujemo usmjeravanje pažnje od njenog zadržavanja. Da bi neki događaj mogli pratiti potrebno je da se usmjerimo na njega, na ono što je bitno povezano s njim te na njemu i zadržati pažnju.
Pažnja je životno važna sposobnost s kojom se rađamo i koju razvijamo odrastajući. To je proces koji nam omogućuje da se usmjerimo na važne informacije, a zanemarimo nevažne. Stoga nam pažnja omogućuje siguran razvoj i sposobnost učenja.
Treniranje pažnje
Dva su osnovna tipa pažnje: nehotična i hotimična pažnja. Nehotična pažnja sinonim je za nenamjernu i spontanu pažnju. Ona ima važnu ulogu u spoznajnom razvoju predškolaca te je temelj za daljnji razvoj pažnje. Hotimična (namjerna, voljna) pažnja jest svjesno usmjerena i regulirana pažnja. Upravo tu vrstu pažnje treba formirati i razviti kod djeteta. Ona je jedan od preduslova i kriterija spremnosti djeteta za školu.
U predškolskoj dobi svjesna pažnja djeteta može trajati 10-15 minuta, a u određenoj aktivnosti dijete može provesti čak i do 60 minuta, s kraćim odmorima. Ono što svakako valja upamtiti jest da je svako dijete individua za sebe, a roditelji i odgajatelji su ti koji djetetu pomažu u tom procesu. Kao i ostale stvari koje se razvijaju tako i razvoj pažnje možemo trenirati.
Ubrzani način života ne ide na ruku spontanom razvoju pažnje. Današnja djeca od najranije su dobi naučena sve dobiti pritiskom na dugme. Na taj način ne razvijaju strpljenje i nemaju vremena za usmjeravanje pažnje. Međutim, sve što se razvija možemo poticati i trenirati, pa tako i pažnju, o čijem opsegu znatno ovisi buduća sposobnost učenja i pamćenja.
Organizirajte aktivnosti
Većina djece može se koncentrirati bolje nakon 9 sati sna. Pratite unos šećera, povećajte unos proteina, potaknite dijete na kretanje. Pogledajte oko sebe i ugasite sve što proizvodi buku i pripazite na količinu i vrstu svjetla. Osigurajte mjesto gdje dijete može raditi, neka bude uredno i stalno. Sa stalnim mjestom i vremenom učenja dijete će razviti naviku učenja.
Organizujte aktivnosti koje potiču obavljanje nekoliko radnji zaredom, kao npr. postavljanje stola ili igre kartama, tombole te potičite svoje dijete da dovrši aktivnosti. Svi se sjećaju različitih društvenih igara iz djetinjstva i zabave koju su pružale bilo da je to bio Crni Petar, Čovječe ne ljuti se, Monopoly, memory itd. U svakoj toj igri dijete uči čekati i pratiti svoj red, a jako je korisno u igru uvesti i slaganje puzzli.
Ne paničariti
Ukoliko vi kao roditelj, odgajatelj ili osoba bliska djetetu primijetite da se kod djeteta ne povećava vremenski period usmjeren na neki zadatak, nemojte odmah misliti da se radi o nekom poremećaju pažnje (npr. ADHD), već se obratite stručnjaku koji će vas savjetovati i uputiti na aktivnosti koje su primjerene vama i vašem djetetu.
