Provjera nivoa željeza u krvi od iznimne je važnosti tokom trudnoće te kod male djece.
Manjak željeza kod djece mlađe od dvije godine može imati značajan i nepovratan učinak na razvoj mozga. To može dovesti do negativnih posljedica na učenje i rezultate prilikom školovanja kasnije u životu.
Na kognitivni razvoj djeteta može utjecati i ako je majci otkriven manjak željeza u posljednjem tromjesečju trudnoće.
Kako dolazi do manjka željeza
Željezo je esencijalan nutrijent s važnim funkcijama, kao što su prijenos kisika, sinteza DNA i metabolizam mišića.
Manjak željeza glavni je uzrok anemije, koja je najzastupljeniji prehrambeni manjak u svijetu, a pogađa 33 posto žena, 40 posto trudnica i 42 posto djece širom svijeta.
Anemiju karakterizira smanjenje broja crvenih krvnih zrnaca. Ponekad s promijenjenom veličinom ili oblikom crvenih krvnih zrnaca do nivoa koji narušava normalnu fiziološku sposobnost krvi da prenosi kisik do svih ćelija u tijelu.
Kada se najčešće javlja nedostatak željeza
Manjak željeza javlja se uglavnom tokom razdoblja rasta i razvoja, kad su potrebe za željezom povećane, kao što su trudnoća, rano djetinjstvo, adolescencija, ali može se pojaviti i u drugim fazama života.
Tokom trudnoće manjak željeza može uzrokovati anemiju trudnice, smanjenu tjelesnu masu novorođenčadi ili prijevremeni porod.
Znakovi i simptomi manjka željeza kod djece mogu uključivati:
- blijedu kožu
- umor
- hladne ruke i noge
- usporeni rast i razvoj
- slab apetit
- ubrzano disanje.
Preporuke dnevnog unosa željeza za dječiju dob
Potrebe za željezom kod dojenčadi u prvih 6 mjeseci iznose 0,27 miligrama. Majčino mlijeko sadrži visoko bioraspoloživo željezo.
Dojenčad u dobi od 7 do 12 mjeseci treba 11 miligrama željeza dnevno.
Djeci u dobi od 1 do 3 godine potrebno je 7 miligrama željeza svakoga dana.
Djeci u dobi od 4 do 8 godina potrebno je 10 miligrama. Starija djeca od 9 do 13 godina trebaju 8 miligrama za pravilan rast i razvoj.
Dječaci u dobi od 14 do 18 godina trebali bi unositi 11 miligrama željeza na dan, dok djevojke 15 miligrama.
Prehrambeni izvori željeza
Prehrambeno željezo razlikujemo u dva oblika: hem i ne-hem željezo.
Biljke i hrana obogaćena željezom sadrži samo ne-hem željezo, dok meso, plodovi mora i ostali životinjski prehrambeni izvori sadrže oba oblika.
Hem željezo ima veću bioraspoloživost od ne-hem željeza.
Kako biste pospješili apsorpciju željeza preporuča se ujedno i unos vitamina C, stoga uz obrok možete konzumirati i svježe iscijeđenu limunadu.
Djeci je važno objasniti važnost željeza za njihov pravilan rast i razvoj te im pokazati koje to namirnice njihovo tijelo u najvećoj količini opskrbljuju željezom.
