Atopijski dermatitis, poznatiji kao dječiji ekcem, sada je znatno učestaliji nego prije nekoliko decenija. Iako je genetika snažan faktor u nastanku ove bolesti, okidači se nalaze u okolini: alergeni, hemikalije, iritansi.
Dokazano je da dojenje odlaže pojavu ekcema kod djece u riziku. Dojenje u prvih šest mjeseci bebinog života povoljno utječe na odlaganje atopijskog dermatitisa, dok dijeta majke tokom trudnoće nema nikakvog efekta. Također, odlaganje uvođenja čvrste hrane nema nikakvog protektivnog efekta na pojavu dermatitisa.
Terapija dječijeg ekcema podrazumijeva hidraciju kože, mazanje emolijentnih krema, kupanje u posebnim kupkama, primjenu lokalnih kortikosteroida i inhibitora kalcineurina.
Kupanje mora biti uvijek u mlakoj vodi, najduže pet minuta. Kupke se dodaju u posljednje dvije minute kupanja. Emolijentne kreme trebale bi sadravati ureu, glicerol ili ceramide i stavljaju se na još vlažnu kožu dva puta dnevno. Treba izbjegavati sapune i deterdžente koji mogu iritirati kožu.
Klinička slika ljekarima je poznata: kod dojenčeta se javlja osip po licu, a kasnije u pregibima, i osnovni simptom je svrab. Specifično je da je region pelena „pošteđen“ od promjena na koži. Kod starije djece se javljaju i suhoća kože, dermatitis na šakama, dupli nabor na očnom kapku, keratokonus, ali i katarakta zbog stalnog češanja očnih kapaka.
Oko 30 posto djece s atopijskim dermatitisom pokazuje osjetljivost na proteine nekih namirnica. Međutim, hrana ne uzrokuje ovu bolest, već je mogući faktor pogoršanja. Do pogoršanja dovode i alergeni iz okoline, bakterijska superinfekcija, hladnoća, znojenje i iritansi.
