Iako brojne studije ukazuju na porast broja gojazne djece, ne treba zaboraviti i na to da određeni broj djece boluje i od mentalno uslovljenih poremećaja uzimanja hrane, anoreksije i bulimije. Pravilan način ishrane, uz odgovarajući nivo fizičke aktivnosti, sigurna je prevencija od navedenih bolesti.
Energetske potrebe djece oba spola su iste do devete godine, kada razlike u spolovima uslovljavaju različite potrebe u energiji, gradivnim i zaštitnim materijama.
Energetske potrebe dvogodišnjih djevojčica i dječaka su 1 300 kilokalorija, a potrebe u proteinima su 16 grama, osmogodišnjaka oba spola - 2 000 kilokalorija, a za pravilan rast i razvoj je neophodno 28 grama bjelančevina dnevno.
Potrebe u tečnosti su mililitar tečnosti za svaku unesenu kilokaloriju.
Od rođenja do druge godine, dnevne potrebe u mastima su 40 do 50 posto dnevnih energetskih potreba. Ovako veliki procent masti uslovljen je intenzivnim razvojem nervnog sistema.
Nakon druge godine neophodno je smanjiti procentualnu zastupljenost masti u dnevnim obrocima na 30 posto, u odnosu na energetske potrebe određenog uzrasta.
Potrebe za ugljikohidratima i prehrambenim vlaknima iste su kao i kod odraslih - 55 do 60 posto dnevnih energetskih potreba.
Prosti šećeri (slatkiši, osvježavajuća bezalkoholna pića) moraju se ograničiti, ne samo zbog mogućeg razvoja gojaznosti već i zbog pojave karijesa zuba. Mala djeca unesu 500 miligrama kalcijuma dnevno, a nakon ovog perioda (nakon treće godine) neophodan je unos od 800 miligrama.
U dječijem uzrastu odgovarajući unos kalcija predstavlja jedan od sigurnih načina da se izbjegne kasniji razvoj osteoporoze. Mlijeko i mliječni proizvodi predstavljaju siguran izvor kalcija.
Što je punomasniji mliječni proizvod, kalcija je više. Ukoliko djeca imaju intoleranciju na mlijeko (ne podnose ga), kalcij se može nadoknaditi putem namirnica kojima je on dodat, kao što su različite vrste pahuljica te povrće.
Uz odgovarajući unos kalcija, neophodno je da dijete boravi na svježem vazduhu i da se umjereno izlaže suncu (time se podstiče proizvodnja vitamina D u organizmu).
Vitaminski dodaci
Ukoliko je dječija ishrana raznovrsna, bogata namirnicama iz različitih grupa, vitaminski i mineralni dodaci su nepotrebni. Ne treba zaboraviti da su oni često primamljivog oblika i okusa, po uzoru na junake iz crtanih filmova. Vitaminski i mineralni suplementi nisu slatkiši i ne treba ih davati djetetu dok to ne preporuči liječnik.
Važna računica
Dnevne potrebe u prehrambenim vlaknima izračunavaju se na vrlo zanimljiv načina: potrebe u gramima jednake su broju godina plus pet grama (petogodišnje dijete treba da unosi 10 grama prehrambenih vlakana: pet godina = pet grama prehrambenih vlakana; na to dodajemo još pet grama, što je ukupno 10).
