Od brze hrane, gaziranih pića, grickalica i izležavanja na kauču, do prekomjerne težine put je kratak. Zbog loših prehrambenih navika te malo vježbanja i kretanja, djeca postaju sve deblja i sve manje zainteresirana za bavljenje sportom.
Djeca neredovno uzimaju obroke, a većina ih ne jede kuhanu hranu pa tako mladi organizam tako ostaje bez hranjivih tvari, s jedne strane, ali slatkiši mu, s druge, daju obilje energije.
Pretilost kod djece nosi i brojne zdravstvene rizike: Javljaju se kardiovaskularne bolesti, dječija hipertenzija, dijabetes, problemi sa zglobovima i smetnje s disanjem za vrijeme spavanja.
Zdrav dječiji jelovnik
* Cjelovite žitarice obiluju vitaminom B, cinkom i kalcijem te osiguravaju dovoljno energetskih vrijednosti za djecu. Te zdrave vlaknaste tvari idealan su izbor za doručak. U početku ih pomiješajte s čokoladnim pahuljicama kako bi se djeca lakše privikla na okus.
* U pekari ili supermarketu izaberite tamni hljeb sa žitaricama, izbjegavajte hraniti djecu bijelim stvarima!
* Jaja su odličan izvor proteina, vitamina B i E te cinka. Odličan su izbor za doručak i ima toliko zanimljivih načina na koje ih možete pripremiti. Ne zaboravite da su meso, riba, mahunarke i orašasti plodovi također izvori proteina!
* Mliječni proizvodi odličan su izvor kalcija, ali šolja mlijeka ponekad provede cijeli dan na stolu. Igrajte se s jogurtima i svježim voćem. Jogurti su odlični i kada dijete uzima antibiotike.
* Brokula je najbolje povrće za djecu u razvoju, prepuna je kalcija, beta karotena i vitamina B. Pripremite je kao krem juhu ili skuhajte na pari i prelijte maslinovim uljem. Naučite dijete odmalena na njen okus!
* Djeci su potrebni proteini, pa im servirajte ribu, mahunarke, meso, jaja ili soju.
* Glavni napitak neka bude voda, a uz nju svježe pripremljeni voćni sokovi. Prepuni su vitamina C i E, ali nemojte ih zaslađivati šećerom.
6 pravila
1. Masne i visokokalorične deserte zamijenite svježim voćem.
2. Umjesto prženja, pecite hranu.
3. Smanjite količinu maslaca i margarina.
4. Ne kupujte grickalice i sokove, a gazirana pića zamijenite razblaženim svježim voćnim sokovima.
5. Ne kupujte gotovu hranu. Ako takve hrane nema, djetetu će biti mnogo lakše oduprijeti joj se.
6. Umjesto slatkiša poslužite suho voće ili voćni jogurt, a obroke pokušajte poslužiti uvijek u isto vrijeme!
VAŽNO
Jedna čokoladica od 30 grama dnevno, dva decilitra gaziranog ili zaslađenog napitka ili mala zdjelica grickalica neće naškoditi zdravom i aktivnom djetetu.
Roditeljima na znanje
* Jedan decilitar gaziranog soka sadrži 10 grama šećera, kofein, konzervanse i antioksidante poput benzojeve, limunske i ortofosforne kiseline čiji unos, zbog lošeg utjecaja na zdravlje, treba ograničiti kada god je to moguće.
* Fosforna, limunska, karbonatna kiselina u gaziranim sokovima oštećuje zubnu caklinu i smanjuju gustoću kostiju, što dovodi do osteoporoze.
* Bomboni, lizalice, čokolade i slični prehrambeni proizvodi sadrže šećer koji brzo ulazi u krvotok, naglo podiže nivo šećera u krvi, izaziva povećano lučenje inzulina i brzo oslobađa energiju.
* Nakon konzumiranja hrane koja obiluje jednostavnim šećerima, nivo glukoze u krvi brzo pada, što pojačava potrebu za slatkišima. Keks sadrži velike količine masti i masne kiseline koje loše djeluju na srce i krvne žile.
* Čips i štapići sadrže masne kiseline koje mogu dovesti do pada koncentracije, osjećaja umora i pospanosti.
