Vjerovatno najgora stvar kod brige o bebi je činjenica da s njom ne možete pričati, niti joj čitati misli. Bebe obolijevaju, neke više, neke manje. Problem je u tome što niste sigurni po simptomima ili vrsti bolesti radi li se od nečem bezazlenom ili ozbiljnijoj bolesti.

Može biti teško otkriti o čemu se radi samo po bebinom ponašanju ili razlikovati plač bolesnog djeteta od plača zbog gladi. Pa ipak, postoje neke fizičke promjene i promjene u ponašanju koje će vam pomoći otkriti trebate li zvati ljekara ili ne.

Manji znakovi, koji vas ne bi trebali zabrinjavati su uobičajen kašalj, kihanje ili šmrcanje. Bebe mogu, kao i odrasli, lako uloviti prehladu, pa nemojte prerano paničariti.

No ono na što trebate obratiti pažnju je:

* Povišena tjelesna temperatura.

Tjelesna temperatura je jedan od znakova na koji trebate pripaziti. Obično blago povišena temperatura nije znak ozbiljnije bolesti, no primijetite li da vam dijete ima rektalnu temperaturu višu od 37,5 i temperaturu mjerenu u uhu ili ustima višu od 38,5 stupnjeva, trebali biste kontaktirati ljekara. Osobito pripazite na ovako visoku temperaturu ako vam je beba mlađa od dva mjeseca.

* Promjene apetita.

Ako vam dijete prestane jesti, više puta zaredom odbije hranu ili jede slabo, nazovite ljekara.

* Promjene u ponašanju.

Ako vam beba najednom postane letargična ili je pak nikako ne možete umiriti, kontaktirajte ljekara.

* Povraćanje ili proljev.

Iako djeca koja doje obično imaju mekaniju stolicu, pripazite da li je stolica osobito tekuća ili vodenasta 6 do 8 mijenjanja pelena. Uobičajeno je da beba malo bljucka, no primjetite li da je dijete ispljunulo veću količinu hrane ili nakon hranjenja jače povraća, kontaktirajte ljekara.

* Promjene na koži.

Ozbiljniji znakovi težih bolesti kod bebe su promjene na koži. Kad djetetova koža postane žućkasta ili kad područje oko usana ili noktiju poprimi plavičastu boju obavezno se javite ljekaru. Isto učinite primijetite li da se bebi pojavio osip na koži.

* Primjetite li krvarenje ili iscjedak u području pupka ili u genitalnom području, javite se ljekaru.

* Bol u uhu.

Ovo će vam beba signalizirati tako da će češće povlačiti i dirati se po uhu koje je boli ili ćete vidjeti iscjedak iz uha.

* Konstipacija.

Zaplače li vam dijete za vrijeme obavljanja nužde, ili mu je stolica krvava ili želatinasta, te primijetite li da rijeđe obavlja nuždu nego obično, kontaktirajte ljekara.

* Dehidracija.

Primijetite li da vam beba nije obavila malu nuždu šest sati ili više, kontaktirajte ljekara. Još jedan znak dehidracije je plač bez suza.

* Suzenje očiju.

Ako je djetetovo oko crveno, ružičasto ili natečeno, javite se ljekaru.

* Infekcije gornjih dišnih puteva.

Primijetite li da djetetu prehlada ometa normalno disanje ili hranjenje te da jako kašlje, javite se ljekaru.

Kad odvedete dijete ljekaru, ponesite sa sobom historiju bolesti, te po potrebi i druge informacije. Budite spremni odgovarati na pitanja i sa što više detalja opisati liječniku kako se dijete ponašalo prije bolesti.

Kada u hitnu pomoć

Naravno, postojat će trenuci kad nije dovoljno nazvati ljekara, već treba odmah otići po hitnu pomoć. To trebate učiniti u slučajevima ozljede, traume, vrlo visoke temperature, otežanog disanja, krvarenja koje ne prestaje, napadaja, ozljeda glave, gušenja, nedostatka reakcije na vanjske podražaje ili nagle apatije ili nemogućnosti da se pokrene.