Dok Ustavni sud ima kvorum za rad i za odlučivanje, ne mislim da će doći do blokade. Ne bi smjelo doći do blokade rada Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ovo je u intervjuu za „Dnevni avaz“ rekla predsjednica Ustavnog suda BiH Valerija Galić.

Maksimalno ozbiljno

Osvrnula se na uvjete rada Suda, kao i na međunarodne sudije, ali i političke opstrukcije.

U kakvim uvjetima trenutno radi Ustavni sud BiH, koliki problem predstavlja nemogućnost zasjedanja Velikog vijeća?

- Poznato je da od osmog mjeseca 2022. godine, otkad je kolega Tadić otišao u mirovinu, nakon toga od 11. mjeseca, kada je kolega Simović otišao u mirovinu, i od siječnja ove godine, kada je, na vlastiti zahtjev, kolega Knežević otišao u prijevremenu mirovinu, Ustavni sud radi u specifičnim okolnostima iz razloga što nadležne vlasti nisu popunile upražnjena mjesta iako ih je Ustavni sud pravovremeno obavijestio. Spomenuli ste Veliko vijeće Ustavnog suda. Da, upravo se nepopunjenost sudaca Ustavnog suda najviše odražava na rad Suda u Velikom vijeću, koje čini šest domaćih sudaca. Veliko vijeće odlučuje o najvećem broju predmeta, gotovo 99 posto iz apelacijske nadležnosti. To su predmeti u kojima se fizičke i pravne osobe obraćaju Ustavnom sudu ako smatraju da su im odlukama redovnih sudova povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode utvrđene Ustavom.

Političke opstrukcije, kako ste Vi nedavno kazali, dolaze od političkih centara moći. Koji su to centri moći i šta je, ustvari, cilj toga?

- Poznato je da se Zastupnički dom Federacije BiH ne može politički dogovoriti oko izbora suca iz FBiH. U RS ne žele da popune nedostajuća mjesta ustavnih sudaca. Može se zaključiti da se zaista radi o političkim opstrukcijama. Koji su ciljevi? Vjerojatno stavljanje Ustavnog suda pod političku kontrolu. Nepopunjavanjem nedostajućih sudaca i neispunjavanjem ustavnih obaveza utječe se i na institucionalnu neovisnost Ustavnog suda i sudaca. Na takav način se podrivaju i vladavina prava i pravna sigurnost.

Spomenuli ste međunarodne sudije u Ustavnom sudu BiH. Može li ovaj sud bez pomoći stranih sudija i koji su to uvjeti koji bi se potencijalno trebali ispuniti da bi strane sudije eventualno otišle?

- U ovim okolnostima, da nema međunarodnih sudaca, Ustavni sud bi bio u potpunoj blokadi. Ja vam ne mogu reći koji bi to uvjeti bili da međunarodni suci odu iz Ustavnog suda, to je političko pitanje, ali, u svakom slučaju, tome bi trebalo pristupiti maksimalno ozbiljno i s dužnom pažnjom.

Kako komentirate zahtjeve da se u Ustavni sud uvede „etničko glasanje“?

- Podsjetit ću na mišljenje Venecijanske komisije još iz 2005. godine, koja je u vezi s načinom odlučivanja u Ustavnom sudu ukazala da bi eventualno donošenje odluka u kojima bi glas trebao biti od svakog od konstitutivnih naroda bilo u suprotnosti s demokratskim standardima.

Krajnja mjera

Najvažnije odluke Ustavnog suda BiH još nisu provedene, a niko zbog toga nije procesuiran…

- Podsjetit ću, također, da su prema Ustavu BiH, odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće. Također, predviđeno je kazneno djelo zbog neizvršavanja odluka Ustavnog suda, koje bi se trebale izvršavati samim njihovim donošenjem. Ustavni sud prati izvršenje svojih odluka i, ako nadležni subjekti ne izvrše odluke u roku koji je odredio Ustavni sud, donosi se rješenje o neizvršenju i to se dostavlja Tužiteljstvu BiH, koje je nadležno. Možda bi trebalo malo aktivnije da procesuira neizvršenje odluka Ustavnog suda. Međutim, dostavljanje Tužiteljstvu je krajnja mjera sankcija ako se ne izvršavaju odluke i ne procesuiraju počinitelji, odnosno oni koji su dužni da izvršavaju odluke Ustavnog suda. Time se šalje negativna poruka o nekažnjivosti neizvršenja odluka, odnosno subjekata koji su nadležni za izvršenje, a pogotovo nije dobro ako su pitanju, a u pravilu jesu, nadležne zakonodavne vlasti.

Osjećate li Vi pritisak kao predsjednica Ustavnog suda BiH?

- Ja osobno ne osjećam. Nitko na mene pojedinačno ne vrši pritisak, ali sve izvana što se dešava oko Ustavnog suda je veliki pritisak na Sud. Osjećam bojazan na koji način će se sve ovo dalje odvijati vezano za Ustavni sud. Često mi prigovaraju da sam emotivno vezana za Ustavni sud. Da, jesam, jer sam ja u Ustavnom sudu od 2002., dakle već 22 godine, pola svog radnog vijeka. Naravno da mi nije lako da se na ovakav način opstruira rad Ustavnog suda BiH. Ovo su veliki izazovi, možda najveći izazovi za Ustavni sud od trenutka otkad djeluje na ovim, tako da kažem, dejtonskim temeljima.

U maju rasprava

Hoćete li uvažiti preporuku Venecijanske komisije i produžiti mandat sudijama koji trebaju biti penzionisani?

- Jedna od preporuka Venecijanske komisije je da bi radi funkcionalnosti i nastavka rada Suda trebali nastaviti raditi suci koji navrše 70 godina, ako se u međuvremenu ne popuni upražnjena pozicija. Ono što je Venecijanska komisija u svom mišljenju istaknula je da takvo rješenje ne bi bilo u suprotnosti s člankom 6.1c Ustava BiH i da bi se, s obzirom na pravnu snagu pravila Ustavnog suda, to pitanje moglo i trebalo regulirati pravilima Ustavnog suda. Mi ćemo, najvjerojatnije, na plenarnoj sjednici u svibnju to pitanje raspraviti i vidjet ćemo kakvu ćemo odluku donijeti.

Trpe građani

- Zbog nemogućnosti rada Velikog vijeća Ustavni sud se morao organizirati, i tehnički i na sve druge načine, kako bi nastavio da radi. Tako da Sud sada samo zasjeda na plenarnoj sjednici. Međutim, s obzirom na to da na plenarnim sjednicama učestvuju i tri međunarodna suca, svi predmeti se moraju prije sjednice prevesti. Tako da se može samo ograničen broj predmeta iznijeti. Međutim, Sud i dalje radi dokle god ima kvorum potreban za rad i odlučivanje. Ono što je zaista žalosno jeste to što zbog nemogućnosti rada Velikog vijeća najviše trpe građani jer ne mogu efikasno ostvariti svoja prava pred Ustavnim sudom BiH - rekla je predsjednica Ustavnog suda BiH Galić.