Novi predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija jučer, prvog radnog dana, dao je opširan intervju za „Dnevni avaz“. Tegeltija je govorio o sastavu Vijeća ministara, planovima u radu, budžetu, osvrnuo se i na dešavanja u Narodnoj skupštini RS, govorio je o migrantskoj krizi i mnogim drugim aktuelnim pitanjima.

Kompetentni ministri

Kako Vam se čini novi sastav Vijeća ministara? 

- Zadovoljan sam sastavom ministara koji je dobio Savjet ministara, mojim budućim saradnicima, jer sam dobio kompetentne ljude koji imaju iskustva u svojim profesionalnim karijerama. Najveći broj njih ima bogato iskustvo u radu u institucijama BiH. Najveći broj njih čak i u izvršnoj vlasti.

Ukoliko izuzmemo gospodina Stašu Košarca, koji je godinama u Parlamentu BiH, svi drugi ministri, izuzev Vojina Mitrovića, ljudi su koji su već bili i u glavnom u tim oblastima su ponovo predloženi za sastav Savjeta ministara. Gospodin Mitrović dolazi s pozicije privrednika, s više od 20 godina iskustva u privatnom biznisu, i to može biti ozbiljna prednost zbog toga što će manje biti opterećen formalnostima, jer on zna kako funkcioniše privatni biznis, a vodi jedan resor koji će biti vezan uz privredu.

Za mene je vrlo važno u ovom trenutku kako te kompetentne osobe pripremiti da rade kao tim. Za uspjeh u BiH potreban je timski rad Savjeta ministara i potrebna je dobra podrška iz Parlamenta. Moj cilj je uspješnija, bogatija i bezbjednija BiH. To se ne može napraviti bez tima. U mladosti sam bio sportista, kolektivnim sportovima se bavio.

Vi možete imati jednu ili dvije zvijezde u timu, ali, ukoliko tim nije kao cjelina, onda dobijete neke dobre statistike za pojedinca, a tim nema rezultate. Podržavat ću individualni rad svakog od ministara, ali u konačnici cijelog tog našeg rada mora biti i timski uspjeh Savjeta ministara.

Kada možemo očekivati usvajanje državnog budžeta za narednu godinu?

- Prva odluka koju moramo završiti kako bi se usvojio budžet jeste da se uspostavi Fiskalni savjet BiH. Što se tiče Savjeta ministara, mi ćemo svoje obaveze izvršiti u ponedjeljak. Na prvoj radnoj sjednici Fiskalnog savjeta trebalo bi da se definiše globalni fiskalni okvir, koji će odrediti nivo sredstava koji će pripasti zajedničkim institucijama s jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Koliko god da se zadrži postojeće stanje ili dođe do povećanja, to suštinski neće promijeniti obim budžeta institucija. Ako rast i bude, on neće biti ništa spektakularan da možemo očekivati ozbiljnije promjene.

Dobra je stvar što su budžeti i FBiH i RS usvojeni. Oni su to radili na osnovu procjena iz Globalnog fiskalnog okvira koji je postojao za prethodnu godinu. Očekujem da 30. januara uspostavimo odluku o privremenom finansiranju. Nadam se da će to biti posljednja odluka o privremenom finansiranju u BiH. A poslije toga nastavljamo konsultacije, resorni ministri s Ministarstvom finansija, prije nego što dokument budžeta uputimo u Predsjedništvo BiH. Moja je procjena da prije kraja prvog kvartala imamo budžet za 2020. godinu s onim korekcijama koje budu bile moguće.

Motivi opozicije

Kako komentirate dešavanja na preksinoćnjoj sjednici NSRS? Bilo je NATO zastava, mediji izvještavaju da je ministar Lukač udario poslanika Stanivukovića... 

- Bio sam opozicioni poslanik i jako dobro znam šta su motivi opozicije i šta ona treba da radi. Možete biti najbolji stručnjak iz neke oblasti, imati najbolje želje za svoje društvo, ali, ukoliko nemate u rukama instrumente vlasti da mijenjate stanje, onda ništa ne možete da napravite. A na vlast možete doći samo putem izbora. I ja svaki put reakcije opozicije doživljavam kao pokušaj da dođu na vlast. Kao ministar finansija RS upozoravao sam opoziciju da to što rade nije dobro ni za njih ni za RS.

Sva se opozicija svela na 12 poslanika, a znate da ih je 2014. godine bilo 40. To govori o njihovom radu. Nažalost, ovaj scenario ponašanja u NSRS je čak i gori od onog u prethodnom periodu. Prvi put smo dočekali da neko nosa zastavicu NATO-a po NSRS, a toga nemate ni u Parlamentu BiH. Ne priliči da se to tamo dešava. Jasno je da neće odustati i sve je bilo podređeno da se napravi incident u NSRS.

Vidio sam tu neku scenu koja se desila između ministra Lukača i poslanika Stanivukovića, koji od prvog ulaska u NSRS neprestano pokušava da isprovocira ministra Lukača i ne prestaje s tim. Način na koji on dolazi do mjesta gdje sjedi Lukač, pa vi trebate da pređete tridesetak metara. Žao mi je što je ministar Lukač dozvolio sebi da reaguje na takvu provokaciju. Tih će provokacija biti i dalje, ali siguran sam da je Lukač svjestan toga što je napravio i on se već u toku večeri izvinio i poslanicima i javnosti za to kako je reagovao. Mada, pitanje je i kako bi neki drugi reagovali na onaj nivo provokacija.

Pije li vode kod naroda taj šou koji, kako kažete, pravi opozicija?

- Imali su 2014. godine 40 poslanika, sada, na posljednjem zasjedanju 12 ih je glasalo protiv budžeta. To je najbolji pokazatelj koliko to pije vode. Narod u BiH ne voli bahate, bezobrazne ljude. Ljudi žele mir, sigurnost. Ali, ako želite praviti scene i sukobe u NSRS, šta se onda može desiti na ulici? Znate šta su napravili za Novu godinu u Banjoj Luci? To je bio jedini grad u regionu koji nije dočekao proslavu. Sad to žele ponoviti u NSRS. Ali, podršku među građanima za to neće dobiti. 

Neki su Vam zamjerili kada ste kazali da Vas ne zanima sadržaj Programa reformi. Rekli ste jučer (prekjučer) da ste vidjeli sadržaj. Hoćete li raditi po njemu? Je li to ANP?

- Bilo je vrlo interesantno jučer (prekjučer, op. a.) u Parlamentu BiH kada opozicioni poslanici protestuju zašto oni nemaju taj dokument koji se razmatra u NSRS. Jučer (prekjučer, op. a.) čuli smo vrlo oprečne stavove o tom dokumentu. Evo, sad je on dostupan javnosti i neću ja biti taj koji će ga sada komentarisati. Neka javnost sama pročita i vidi šta to stoji u dokumentu. Za mene je najvažnije da je taj dokument rezultat kompromisa u BiH i da je to najbolja stvar koja nam se mogla desiti.

Pokazalo se da smo neke stvari zablokirali, ali smo, na kraju, ipak sjeli za sto i došli do kompromisnog rješenja, za koje sam siguran da nikoga neće ugroziti. Program reformi obavezujući je za sve institucije u BiH. Tamo su definisane određene mjere i aktivnosti i onaj dio koji bude na Savjetu ministara, Savjet ministara će provoditi.

Ko će biti ministar iz DNS-a? Predložili ste Mlađena Božovića, a ne Draška Aćimovića. Je li to, kako Vas opozicija optužuje, „Dodikov nož u leđa Paviću“?

- Ministar za ljudska prava i izbjeglice bit će Mlađen Božović. Još jučer (prekjučer, op. a.) završene su sve provjere i ja ću tokom dana to uputiti Komisiji za pripremu izbora, kako bi ona u narednim danima pripremila izbor ministra za ljudska prava.

Mislim da sam sve uradio što sam mogao da ja ne budem učesnik u tim nesporazumima u DNS-u. Ja sam molio da mi dostave jedno ime o kojem će se usaglasiti. RS ne može sebi dozvoliti da gubi podršku jednog poslanika zbog unutrašnjeg sukoba unutar jedne političke partije. Ja sam jedini koji je uspio organizovati da te suprotstavljene strane sjednu za sto, da razgovaramo, da kažemo: „Hajde da se dogovorimo šta nam je najvažnije u Savjetu ministara, a onda da rješavamo koje je to pojedinačno pitanje.“ Svi su bili jednoglasni da tih devet poslanika iz RS bude jedinstveno, a onda smo nastavili priču da se dogovara koji je to pojedinac.

Nažalost, i jedna i druga strana ostale su kod svojih prijedloga. Dali smo im nakon tog sastanka još jedan dan da kažu koji je to čovjek. U DNS-u nije došlo do bilo kakve saglasnosti. I ne vidim razlog zašto bi gospodin Božović bio tačka sukoba u DNS-u, koji prvi put dobija ministra u Savjetu ministra. Odnosi gospodina Pavića i Dodika dugo traju i oni ne mogu i ne treba da budu narušeni.

Izmjene PDV-a

Hoćete li ići na promjenu stope PDV-a? 

- U ovom trenutku to ne mogu da vam kažem. Tako ozbiljna priča kao što je stopa PDV-a je stvar konsenzusa u BiH. Kada smo razgovarali u Komisiji za pripremu Savjeta ministara, govorio sam u svoje ime, odnosno šta bi bilo dobro za BiH. O tom pitanju postoji vrlo širok konsenzus u RS, a mislim da u FBiH nema tog konsenzusa.

Mislim da u kombinaciji PDV-a i direktnih poreza iz Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima možemo napraviti dobru priču i stvoriti dobru pretpostavku za rasterećenje dijela privrede, u smislu da ono bude usmjereno na povećanje zaposlenih u privatnom sektoru. To bi kulminiralo i rastom plata u javnom sektoru.

Moje je stanovište da nama treba rast plata, a da li ćemo uspjeti postići konsenzus, u ovom trenutku ne mogu da kažem. Moj prvi sastanak bit će s premijerima entiteta i na tom sastanku ćemo prodiskutovati o svim tim pitanjima, koja su važna za saradnju Savjeta ministara i vlada entiteta.

Ako bi se krenulo u izmjene stope PDV-a, da li bi to podrazumijevalo samo rast PDV-a ili uvođenje diferencirane stope?

- Sve su teme otvorene. I od toga da uvedemo diferenciranu i da povećamo ovu stopu. Jedinstvena stopa je najjednostavnija i tu ima najmanje utaje poreza. S diferenciranom stopom imate određeni stepen utaje poreza, dokazivanja da li određeni proizvod spada u jednu ili drugu grupu. To ćete i u teoriji naći, zašto se predlaže jedinstvena stopa, iako je niko, osem BiH i Danske, nema u cijeloj Evropi.

Rekli ste da će ekonomija biti u fokusu Vašeg djelovanja. Može li ratifikacija međunarodnih ugovora i sporazuma u Parlamentu BiH, vrijednih više od milijardu eura, biti taj motor koji će pokrenuti ekonomiju?

- Privredni rast koji će se zasnivati na rastu investicija i na rastu izvoza i inovacija jedini je rast koji je stabilan i dugoročan, koji donosi dobrobit društvu. Naravno, javne investicije koje se implementiraju putem javnog sektora, prije svega u oblasti putne infrastrukture, energetike su odlična stvar. Ali, mislim da su nama vrlo važne i investicije u privatni sektor. Samo tehnološko zanavljanje naših malih privatnih privrednih subjekata traži ogromna sredstva. I on bi trebao biti zamajac tog raste. Zapošljavanje u malim i srednjim preduzećima je ono što nosi zaposlenost u BiH.

Problem migrantske krize u vrhu prioriteta

Kako riješiti ili bar ublažiti problem migrantske krize?

- Migrantska kriza u vrhu je mojih prioriteta i novog Savjeta ministara, jer je to objektivan problem. Na samom početku migrantske krize, BiH i oni koji su nosili odgovornost za to nisu razumjeli probleme migrantske krize. Drugi je problem što su narušili naše odnose sa zemljama u okruženju. Definitivno, BiH ne može sama riješiti problem migrantske krize.

Zabrinjavaju me i nove poruke s izvora migrantske krize. Mi ćemo pokušati riješiti odnose s našim susjedima kada je u pitanju migrantska kriza, pokušati riješiti i s međunarodnomzajednicom, kao i poboljšati kapacitete institucija koje su najodgovornije za ublažavanja posljedica migrantske krize. Ključna stvar koju moramo riješiti je pitanje ulaska u BiH, a poslije toga da znamo ko nam je u zemlji, ko je u Blažuju, ne zbog mene, nego zbog ljudi koji žive pored te kasarne. Ako ulazite u Srbiju pa vam prave dokumente i uzimaju podatke, zašto mi to onda ne radimo u BiH.

Ko će biti zamjenik ministra sigurnosti

Šta je sa zamjenikom ministra sigurnosti Vladimirom Mijatovićem?

- Iz SIPA-e nam je već u prvoj grupi provjera rečeno da se jedan podatak koji je vezan uz diplomu iz Tuzle ne slaže s onim što je napisano u prijavi Mijatovića i onoga što je došlo sa strane te visokoškolske ustanove. Tada je poruka, a i sada da se to riješi, da vidimo da li tu ima nekog neslaganja. Ukoliko dođe drugačiji dokument od ove visokoškolske ustanove, ja ću ga uputiti SIPA-i na provjeru. Ukoliko ne bude nikakvih izmjena, doći ćemo u situaciju da imamo netačno popunjen podatak, koji je pogrešno, svjesno ili nesvjesno napravljen. I ja neću biti u mogućnost da predložim gospodina Mijatovića ukoliko ne budemo dobili drugačiji podatak od SIPA-e.

Više energije i trčanja

- Nama je potrebno mnogo više energije i trčanja kako bismo pokušali nadoknaditi neke stvari. Prije svega, mislim da smo mnogo zaostatka napravili kada su u pitanju evropske integracije. Naša sljedeća kontrolna tačka je sredina 2020. Pokušat ćemo da do tada, ubrzanim radom dođemo do određenog broja kredibilnih mjera kako bismo se mogli pojaviti pred Evropskom komisijom da smo nešto napravili – kaže Tegeltija.