Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, koji se obilježava 25. novembra, ustanovljen je 1999. godine od strane Ujedinjenih naroda, u znak sjećanja na tri sestre Mirabal iz Dominikanske Republike.
Ove hrabre žene, poznate i kao "Sestre Mirabal", bile su brutalno ubijene 25. novembra 1960. godine na naredbu tadašnjeg diktatora Rafaela Trujilla. Borile su se za pravdu, ljudska prava i demokraciju, često bivale uhićivane i zlostavljane, a njihovo mučko ubistvo, dok su se vraćale iz posjeta zatvoru u kojem su bili njihovi muževi, postalo je simbolom borbe protiv nasilja.
Najčešći oblik nasilja
Nasilje nad ženama, djevojkama i djevojčicama i dalje je jedan od najrasprostranjenijih oblika kršenja ljudskih prava na globalnom nivou. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, gotovo jedna od svake tri žene doživi tjelesno ili seksualno nasilje u nekom trenutku svog života. U Hrvatskoj, na primjer, statistike pokazuju alarmantne brojke - svaka žena svake 15 minuta postane žrtva nasilja. Osim toga, gotovo četvrtina djevojaka u dobi od 15 do 19 godina prijavila je iskustvo seksualnog ili fizičkog nasilja u okvirima adolescencijskih veza, a nasilje se dodatno širi i na internet, gdje su žene i djevojčice izložene različitim oblicima uznemiravanja, čak 77 posto njih.
Prepoznavanje nasilja
Borba protiv nasilja nije samo pravna ili socijalna, već i obrazovna. Stručnjaci iz Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI) ističu kako obrazovni sustav u mnogim državama, ne posvećuje dovoljno pažnje temama prevencije nasilja, prepoznavanja nasilničkog ponašanja, zaštite žrtava, niti izgradnji zdravih, ravnopravnih i poštovateljskih odnosa među mladima. Kako bi se ovo promijenilo, CESI već godinama zagovara uvođenje sveobuhvatne seksualne edukacije u školama, koja bi omogućila mladima da prepoznaju nasilje, znaju kako se zaštititi i kako pružiti podršku žrtvama.
Od 2013. godine, na besplatnu i anonimnu podršku putem linije pristiglo je više od 18.500 poziva, pri čemu je više od 60 posto poziva bilo vezano uz rodno uvjetovano nasilje, gdje su najčešći počinitelji bivši ili sadašnji partneri te članovi obitelji. Žene čine oko 70 posto pozivatelja, a najčešći oblici nasilja uključuju obiteljsko nasilje, prijetnje, silovanja i prijetnje od strane intimnih partnera.
Crvena linija Kantona Sarajevo
SOS crvena linija - 033 222 000 - je broj telefona koji građankama/ima Kantona Sarajevo, i šire, omogućava da tokom 24 sata prijave bilo koji oblik nasilja u porodici, fizičko, psihološko, seksualno i ekonomsko nasilje.
Nakon prijave nasilja, koja može biti anonimna,dobit će adekvatnu informaciju na koji način pristupiti rješavanju problema nasilja ili sprečavanju nasilja, tj. kome se obratiti za dalju pomoć.
U slučaju potrebe, nakon telefonske prijave može se koordinirati intervencija policije i nadležne službe socijalne zaštite, odnosno postoji mogućnost koordinacije zbrinjavanja u Sigurnu kuću.
Crvena linija FBiH
Fondacija lokalne demokratije je 2008. godine sa još pet organizacija potpisala memorandum o suradnji sa Gender centrom Vlade FBiH o uspostavljanju jedinstvenog SOS telefona 1265 za područje Federacije. Fondacija lokalne demokratije, prema regionalnom rotiranju poziva na SOS telefon za žrtve nasilja u porodici, preuzima pozive s područja Kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kantona.
Na SOS telefonu rade operaterke koje su završile specijalni edukativni program za rad sa žrtvama nasilja u porodici.