Delta Holding tužio je državu zahtijevajući naknadu štete usljed pritvaranja prvog čovjeka kompanije Miroslava Miškovića prije više od 10 godina. Delta zahtijeva isplatu 1,4 milijardi dinara i 390.000 eura.

Kako se navodi u tužbi u koju je Forbes Srbija imao uvid, Delta Holding je trpio štetu zbog pritvaranja Miškovića koji je u tom trenutku bio zaposleni i predsjednik borda direktora ovog privrednog društva.

Vlasnik Delte priveden je 12. decembra 2012. zajedno sa sinom Markom (i vlasnikom Nibens grupe Milom Đuraškovićem) zbog navodnih zloupotreba u poslovanju privatizovanih preduzeća za puteve. Određen mu je pritvor i produžavan više puta. Jedno od produženja potvrdio je Apelacioni sud u martu 2013. godine.

Polaganje jemstva

Četiri meseca kasnije, odnosno 19. jula, Viši sud dozvolio je da se pritvor zamjeni polaganjem jemstva kako bi Mišković izašao na slobodu. Delta je ekspresno reagovala i to učinila tri dana kasnije.

Da bi svom prvom čovjeku omogućili izlazak iz pritvora, Delta Holding je po instrukciji suda položio jemstvo u iznosu od 12 miliona eura odnosno 1,36 milijardi dinara (tačnije 1.363.731.600 dinara). Kako ističu, to je bio jedini način da ga „oslobode pritvora“ kako bi se omogućilo nesmetano poslovanje i sprečavanje štete Delta Holdingu i povezanim kompanijama.

Međutim, do obrta dolazi u novembru iste godine kada je Ustavni sud presudio da je produženjem povrijeđeno pravo Miškovića na ograničeno trajanje pritvora. Ustavni sud je i 2016. utvrdio da su povrijeđena prava prvog čovjeka Delte garantovana članom 31 Ustava koji reguliše trajanje pritvora.

U tužbi se navodi da dvije odluke pokazuju da je pritvor bio protuustavan i nezakonit. Kako je takav pritvor zamijenjen jemstvom, smatraju da je i mjera polaganja jemstva neustavna i nezakonita.

U pritvoru 223 dana

Nakon ovoga slijedi i donošenje presude Višeg suda u junu 2016. godine, potom i Apelacionog suda u septembru 2017. Tom presudom je Mišković oslobođen optužbe za krivično djelo zloupotrebe položaja odgovornog lica. Time je, navodi Delta, ukinuta prvostepena presuda Višeg suda u dijelu kojim se oglašava krivim za poresku utaju u pomaganju i vraća prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje.

Slijedi i presuda Apelacionog suda iz decembra 2021. kojom je Mišković oslobođen svih optužbi čime je „definitivno okončan krivični postupak protiv lica Miroslava Miškovića“.

Delta Holding na osnovu svih ovih odluka smatra da nije bilo osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv prvog čovjeka kompanije. Također, tvrde da je bio neosnovano i nezakonito lišen slobode i da je proveo u pritvoru ukupno 223 dana.

Dodaju da je bio u pritvoru „umjesto da je sve to vrijeme bio na slobodi u svojoj kući sa svojom porodicom i prijateljima, na poslu i svom radnom mjestu…“.

Jemstvo devet godina stajalo na računu države

U tužbi se ističe da je sve vrijeme, tokom trajanja krivičnog postupka, kod države stajalo jemstvo od 12 miliona eura. S obzirom na to da smatraju da je i ono nezakonito deponovano, ističu da je taj novac mogao da bude upotrebljen za poslovanje i razvoj Delta Holdinga. Uz to, nastupila je „šteta koja se ogleda u umanjenju vrijednosti deponovanog iznosa“.

Delta podsjeća da je nakon donošenja odluka Ustavnog suda, tražila u više navrata da se jemstvo ukine. Međutim, to se dogodilo tek 16. marta 2022. Poslije skoro devet godina od polaganja, navodi se u tužbi.

Novac je Delti vraćen u maju iste godine.

- Imajući u vidu sve prethodno navedeno, tužilac (Delta Holding) podnosi ovu tužbu radi naknade materijalne štete koju je pretrpio nezakonitim postupcima organa Republike Srbije koji su započeti neosnovanim pritvaranjem lica Miroslava Miškovića, njegovim dugim nezakonitim boravkom u pritvoru, nezakonitim držanjem depozita – jemstva i drugim pratećim aktima - zaključuje Delta.

Šta traži Delta

U tužbi se ističe da je pričinjena materijalna šteta tužiocu jer je tzv. „živi“ novac u iznosu od 12 miliona eura povučen iz platnog prometa i položen i držan nezakonito. Mirovao je na posebnom namjenskom računu od marta 2013. do maja 2022. umjesto da je korišten u poslovanju. A nastupila je šteta i u pogledu kursnih razlika.

Zato Delta sada traži iznos na ime zateznih kamata koji je zbog dužine perioda u kojem je zadržano jemstvo, narastao na brojku veću i od samog jemstva. A iznos koji traži na ime zateznih kamata je 1,46 milijardi dinara (tačnije 1.461.204.032,83 dinara).

Također, zbog kursnih razlika Delta Holding traži od države da im isplati dodatnih 390.651,44 eura. Riječ je o kursnim razlikama za devetogodišnji period u kojem je držano jemstvo. Kada je država 2022. vraćala položeni novac, to je učinila po kursu iz 2013. a ne 2022.

Pokušaj mirnog rješenja

Delta Holding podsjeća u tužbi da su u februaru 2023. podnijeli prijedlog za mirno rješenje spora Državnom pravobranilaštvu koje zastupa državu.

Kako se može pročitati, na ovaj prijedlog nije ni odgovoreno. Zato je Delta Holding podnio tužbu.

Iako je tužba podnijeta u julu 2023. godine, kako se može vidjeti na Portalu pravosuđa, pripremno ročište je održano tek u maju ove godine.

Ročište za glavnu raspravu planirano je za 4. novembar.

Ukoliko sud presudi u korist Delte, odštetu će platiti poreski obveznici Srbije.