Osamnaest ruskih diplomata i šest članova administrativno-tehničkog rukovodstva Ambasade Rusije u Zagrebu u aprilu 2022. protjerano je iz Hrvatske.

Ovo je saopćeno iz Sigurnosno-obavještajne agencije Hrvatske (SOA), a razlog je jer se veći dio njih bavio ilegalnim obavještajnim radom.

Neprijateljski čin

To je ujedno i prva službena informacija o razlozima protjerivanja ruskih diplomata iz Hrvatske. Ministarstvo vanjskih poslova tada je samo kratko saopćilo da je Hrvatska ruskom ambasadoru u Hrvatskoj uručila notu o smanjenju broja diplomatskog i administrativno-tehničkog rukovodstva Ambasade u Zagrebu.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova tad je taj čin proglasilo neprijateljskim i manifestacijom militantne rusofobije. Mjesec kasnije Rusija je protjerala petero zaposlenih u Ambasadi Hrvatske u Moskvi.

U najnovijem izvještaju SOA-e za prošlu godinu u rubrici „Strano obavještajno i informacijsko djelovanje prisutno je, iako nije uvijek vidljivo“, navodi se kako je strano obavještajno djelovanje usmjereno prema prikupljanju podataka o sigurnosnim, političkim i privrednim procesima u Hrvatskoj, posebno onima koji su u vezi s međusobno otvorenim pitanjima i hrvatskom politikom prema državama zapadnog Balkana.

U izvještaju ruske obavještajne službe optužuju se da stoje iza većine otkrivenih državno sponzorisanih hakerskih napada na hrvatske institucije tokom prošle godine.

19 napada

Napadi su pojačani početkom ruske agresije na Ukrajinu, a tokom 2022. otkriveno je 19 takvih napada - pet više nego godinu ranije. Primarni ciljevi napada bili su Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo odbrane.

U izvještaju se na nekoliko stranica govori o globalnim posljedicama napada Rusije na Ukrajinu, a tek su tri rečenice posvećene padu bespilotne letjelice Tupoljev TU-141 pored Studentskog doma Stjepan Radić u Zagrebu. Tvrdi se kako su okolnosti i namjere upućivanja letjelice, kao i lokacija lansiranja i dalje predmet istrage.

U poglavlju u kojem se obrađuje djelovanje ekstremista u Hrvatskoj, SOA tvrdi kako „u hrvatskom društvu ekstremizam ni po jednoj osnovi nema značajnije uporište, kao ni podršku u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti.“

- Ekstremne grupe u Hrvatskoj, po bilo kojoj ideološkoj osnovi, imaju vrlo mali broj pratilaca. Ipak, ne može se isključiti mogućnost pojedinačnih incidenata i nasilja od (samo)radikaliziranih pojedinaca – saopćeno je.

Rušenje demokratskog ustavnog poretka

U tom kontekstu navodi se da je u proteklom periodu SOA detektirala pokušaje pojedinaca s ekstremističkim i militantnim stavovima da paravojno organiziraju svoje pratioce, s namjerom provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem rušenja demokratskog ustavnog poretka Hrvatske.

- Iako se radi o malom broju pratioca bez mobilizacijskog potencijala i mogućnosti za pridobivanje šire podrške u javnosti, njihovi ekstremistički stavovi i namjere, posebice u slučajevima osoba sa psihičkim poremećajima, predstavljaju sigurnosni rizik – navodi se.

Ovdje možete pročitati kompletan izvještaj SOA-e za 2022.