Kosovski premijer Albin Kurti rekao je u intervjuu za Albanski servis Glasa Amerike da evropski prijedlog sporazuma sa Srbijom uključuje univerzalne koncepte koji sporazum čine stabilnim, ali da, prema njegovim riječima, Beograd nije davao nagovještaje da je spreman da to prihvati. Kurti ponavlja da je sporazum o Zajednici opština sa srpskom većinom jedini koji nije prošao test Ustavnog suda, ali nije saopštio nikakav plan u vezi sa primjenom tog sporazuma. U intervjuu dopisniku iz Prištine, Besimu Abaziju, premijer Kurti navodi da njegova vlada nije napravila nikakve ustupke da bi se ukinule blokade na sjeveru zemlje.

Intervju prenosimo u cijelosti. 

Kosovo je ostavilo iza sebe godinu izazova, šta očekujete da će nova godina donijeti?

- Naravno da će biti izazova koje smo naslijedili od prošle godine, ali u isto vrijeme može biti novih izazova. Nalazimo se u vremenu kada je evropski kontinent u ratu, a na drugoj strani je naš sjeverni susjed bliži nego ikada upravo sa Ruskom Federacijom, koja je izvršila vojnu agresiju i invaziju na Ukrajinu. S druge strane, unutar naše zemlje imamo neosporne uspjehe, za 17 zemalja smo se podigli u izvještaju Transparency Internationala po pitanju borbe protiv korupcije, zatim i po pitanju slobode medija prema Reporterima bez granica. Također po drugi put smo prvi na Balkanu u pogledu vladavine prava i drugi u svijetu u smislu unapređenja vladavine prava. Iz grupe C smo prešli u grupu B u pogledu upravljanja usmjerenog na digitalizaciju, podnijeli smo zahtjev za članstvo u Vijeću Evrope 12. maja, u Evropskoj uniji 15. decembra i pripremamo se za podnošenje zahtjeva za članstvo u NATO. Imidž Kosova je poboljšan i to je uticalo da od 1. januara 2024. godine ne bude viznog režima u "šengenskoj" zoni za građane Republike Kosovo. Budžet za 2023. je najveći u historiji Kosova, 3,2 milijarde što je 17 posto više od prošlogodišnjeg budžeta i privredni rast je 4 posto nakon pada inflacije.

Paket ekonomskog oporavka je bio negdje oko 4 posto bruto domaćeg proizvoda 2021. godine, a 2022. smo ovom paketu dodali i paket za suočavanje sa inflacijom, koji je ukupno iznosio oko 5 posto bruto domaćeg proizvoda. Također smo prvi put imali univerzitet besplatno za sve studente, odnosno bez ikakvog plaćanja osim za one koji doktoriraju. I diplomske i master studije su besplatne na državnom univerzitetu. Istovremeno, nastavili smo sa pomoći i podrškom trudnicama i djeci. Sva djeca do 16 godina dobit će dječiji dodatak i oko 30.000 trudnica ili porodilja dobija i finansijsku podršku od vlade, ukupno ima oko 260 hiljada korisnika. I u energetskom smislu prošle godine smo imali veliki uspjeh sa korporacijom "Milenijumski izazovi", grantom od 202 miliona dolara – kompaktnim programom i također 105 megavata sa vjetroparkom u Selcu i 70 megavata sa solarnim parkom za grijanje. Energetska efikasnost raste, a u tom slučaju imamo subvencionisane porodice koje su koristile uređaje koji štede struju. U novembru prošle godine domaćinstva su trošila 15 posto manje nego godinu dana ranije. Dakle, u mnogim aspektima smo bolji i vjerujem da će uspjesi biti nastavljeni i u 2023. godini, ali će nesumnjivo biti poteškoća.

Kurti: Mi smo vlada suverene države

Poteškoće su na neki način naslijeđene iz godine koju smo ostavili i tenzije koje su prožimale drugu polovinu 2022. kao da su kulminirale na sjeveru Kosova u decembru. One su, bar privremeno, ublažene ukidanjem blokada. Kako je tako nešto bilo moguće, šta ste nudili u zamjenu za njihovo uklanjanje?

- Udovoljili smo zahtjevu KFOR-a, koji je tražio još malo vremena da ih ukloni bez intervencije naše policije. Naša policija bi intervenisala prije nove godine da barikade nisu uklonjene. Dali smo KFOR-u vrijeme koje je tražio jer je, naravno, bolje da ih uklonimo bez intervencije. Dakle, nije da smo se radovali intervenciji policije, željeli smo da to obezbijedi KFOR koji 23 godine neprekidno afirmiše slobodu kretanja, a dobro je da su oni koji su postavili barikade i njih uklonili. Moje čvrsto uvjerenje je da su ih iz straha stavili, a iz straha uklonili.

Znači nije bilo dogovora?

- Nije bilo dogovora.

Ali da li je u to vrijeme bilo komunikacije?

- Bilo je sa američkom ambasadom, sa ambasadorima Kvinte i posebno sa KFOR-om i EULEX-om, ali mi nismo ponudili ništa u zamjenu osim više vremena za KFOR. Također, bilo je jasno da su te barikade podigle nelegalne strukture Srbije koje su se pretvorile u kriminalne bande baš u vrijeme kada smo se dogovorili da izbore u četiri opštine na sjeveru odložimo za april 2023. godine. Dakle, na neki način, odmah kada smo mi dali ustupak, oni su postavili barikade jer su ostali bez izgovora.

Tokom drugog dijela prošle godine, više puta ste razgovarali sa međunarodnom zajednicom, posebno sa američkim diplomatama, upućivani su zahtjevi za odlaganje, prvo ste odbijali, a zatim, kako kaže opozicija, na kraju pristali, oštetivši čak i odnose sa američkom diplomatijom. Zašto se to dogodilo?

- Od nas je traženo da to odložimo za 12 ili 10 mjeseci jer su rekli da rok od godinu dana po Briselskom sporazumu još nije potrošen, ali to nije tačno. Od sredine januara 2018. registarske tablice KM, PR, GL i druge iz vremena (Slobodana) Miloševića ne bi trebalo ni proizvoditi ni izdavati ni obnavljati. Dakle, stav je Vlade Republike Kosovo da je istekao rok od 12 mjeseci iz ovog sporazuma o registarskim tablicama koji je postignut u Briselu, tako da ne možemo prihvatiti ove rokove koji su već istekli. S druge strane, rečeno nam je da treba da damo rok od 12 mjeseci jer nismo dovoljno informisali o kampanji. Vjerujem da ni ovo ne stoji, napravili smo nekoliko medijskih spotova, kampanje na našim televizijama i ne vjerujem da je neko ostao neobaviješten. Od nas je traženo da ovo odlaganje napravimo u vrijeme kada su gorjeli automobili Srba koji su pretvarali KM tablice u RKS legalne i legitimne, pa nekako nismo mogli da prihvatimo da država podbaci u efikasnosti izdavanja RKS tablica onima koje žele da ih promijene.

S druge strane nismo mogli da prihvatimo alternativno objašnjenje za briselske sporazume. Šta smo uradili? Nismo poništili našu odluku, ali smo napravili raspored u njenom sprovođenju. Krenuli smo sa opomenama – blizu dvije hiljade opomena bez pritužbi i bez incidenata i poslije toga nismo kažnjavali jer smo pristali da damo rok do proljeća sljedeće godine za sporazum o punoj normalizaciji odnosa koji će se zasnivati na međusobnom priznanju. Dakle, to nije bilo poništavanje odluke nego redoslijed i diferencijacija u primjeni, ona je i dalje tu i pokazuje dobru volju Vlade Republike Kosovo. Mi smo vlada suverene države.

Saradnja Kosova i SAD

Ali tokom ovog perioda kada su tenzije često ključale, da li je bilo trenutaka kada ste možda rekli da "nije vrijedilo da registarske tablice zaoštravaju situaciju?

- Ne vjerujem da sam imao takav trenutak jer ne očekujem da ova autokratska Srbija, koja se ne udaljava ni od prošlosti – Miloševića, ni od sadašnjosti – Putina, promijeni svoj pristup Kosovu. Dakle, ne vjerujem da treba da pronalazimo mane u sebi, treba da shvatimo da na sjeveru imamo neprijateljsku državu koja ne mijenja Ustav i koja je veoma agresivna prema našoj zemlji sa tih 48 ofanzivnih baza - 28 vojske i 20 žandarmerije. Bila bi velika greška ako bilo ko na Kosovu sada pokušao da uđe u tezu samookrivljavanja, kada imamo prorusku i agresivnu Srbiju kao nikada ranije.

Ali imali ste zahtjeve američkih diplomata koji su dali snažne garancije za bezbjednost i suverenitet i nezavisnost Kosova, ali koji su zahtjevali određene rokove. Na primjer gospodin (Derek) Chollet, koji je u jednom trenutku izrazio svoje razočarenje…

- Ja sam premijer Vlade Republike Kosovo i predsjednik (Džo) Bajden je rekao da je vlada Kosova vlada suverene države. Partnerstvo, savez, saradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama nikada nije narušena, nije ugrožena, naprotiv. Ali morate shvatiti da Sjedinjene Američke Države, osim što nas priznaju, posreduju i između Prištine i Beograda, i u tom smislu često dolaze i sa zahtjevom koji se predstavlja kao ideja za kompromis. Ako to smatramo razumnim kao vlast, onda to činimo, ali naše pravo da sami odlučujemo nikada nije bilo sporno. Uostalom, ovo je i smisao (Kurtijeve pobjede) 14. februara 2021. godine, još nije prošlo dvije godine od najveće demokratske pobjede na poslijeratnom Kosovu.

Vaši kritičari, posebno oni iz opozicije, kažu da postoji neka vrsta kaznenog pristupa Sjedinjenih Američkih Država protiv vaše vlade. Osjećate li to?

- Ja to ne osjećam, naprotiv, imam redovne sastanke sa američkim ambasadorom svake sedmice i stalno smo u kontaktu i komunikaciji i skoro uvijek se slažemo, ali ne uvijek, jer ne mogu da predstavljam Sjedinjene Države. Amerika, američki ambasador i ni državni sekretar ni State department ne mogu predstavljati Kosovo. Mi smo vođeni američkim idealima, ali ovo je Kosovo i moramo da štitimo svoju zemlju, svoj narod, svoju historiju čak i više nego bilo ko drugi. Dakle, ne možemo očekivati da će Sjedinjene Američke Države braniti Kosovo u diskursu čak i više od nas samih, naprotiv, mi treba da štitimo Kosovo čak više nego bilo ko drugi, čak više od Sjedinjenih Američkih Država.

Tenzije na sjeveru podstakle su zabrinutost zbog obnove sukoba između Kosova i Srbije. Da li ste se plašili, da li je bilo straha i opasnosti od toga?

- Ne plašim se. Zabrinut sam, oprezan sam, zabrinut sam jer mi je ovo dio opisa mog posla, ali se ne bojim.

Ali da li je postojala opasnost?

- Da, postoji rizik. Opasnost je u tome što je na drugoj strani Srbija, koja se nije pokajala za svoje zločine, nije promijenila odnos prema Kosovu, a za godinu dana iza sebe je sklopila tri veoma važna sporazuma sa Rusijom. Prvi je za kupovinu najjeftinijeg gasa u Evropi, drugi za koordinaciju vanjske politike između (Nikole) Selakovića i (Sergeja) Lavrova u Njujorku na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. I treće to što je Aleksandar Vulin, najproruskiji čovjek i političar u Srbiji, šef tajne službe, inače je bio potpredsjednik stranke žene (Slobodana) Miloševića. Mislim, ne znam šta još treba da se desi da bismo razumjeli sa kakvom Srbijom imamo posla. I u ovoj situaciji, moramo zajedno da se suprotstavimo Srbiji koja je agresivnija i neprijateljskija nego ikad ranije od proglašenja nezavisnosti, umjesto da tražimo nesavršenosti unutar višestranog Kosova, koje se konačno razvija ekonomski i demokratski, uprkos tome što ga ne priznaje Srbija. Dakle, želimo uzajamno priznanje, ali dok nemamo uzajamno priznanje, moramo se razvijati.

Ispuniti sve dosadašnje dogovore

Američke diplomate, posebno poslije krize na sjeveru, jasno su poručile da se moraju ispuniti svi dosadašnji dogovori, sa posebnim akcentom na Zajednicu opština sa srpskom većinom, pozivajući vas da počnete pregovore o sprovođenju tog sporazuma. Da li je vaša vlada preduzela neke korake za to? Znam da ste rekli da nemate ništa novo o tome, ali ono što je novo je da postoji pritisak oko toga. Da li ste preduzeli neke korake?

- U deceniji prije nego što sam postao premijer, u Briselu su sklopljena 33 sporazuma. Samo jedan nije položio test Ustavnog suda. I upravo na tome Srbija insistira. Srbija nije sprovela dvije trećine sporazuma, iako ih je potpisala. Ona insistira samo na ovome. Međutim, vidjeli ste i u decembru, Srbija nije zainteresovana za zajednicu opština, već za zajednicu barikada. Član 80. Ustava Srbije predviđa udruživanje manjina, ali dobrovoljno udruživanje pojedinaca u kulturno-obrazovnom smislu...

Možete li napraviti takav model?

- Da. Rekao sam im u Briselu. Zato što je predsjednik Srbije pohvalio kako se u Srbiji tretiraju manjine. Dok znamo za etničko čišćenje koje se dešava u Medveđi, ali i u Bujanovcu i Preševu, uz uklanjanje adresa. Ako vjeruju da se manjine tretiraju veoma dobro, mi uzimamo njihov model – to su nacionalni savjeti kao sto su Nacionalni savjet Albanaca, Bosanaca, Mađara i tako dalje. S druge strane, na Kosovu je 92 posto Albanaca, manjina je 8 posto i da ne zaboravimo ne samo Srbi. Imamo Bosance, Turke, Aškalije, Egipćane, Rome i Gorance. Svi oni prihvataju nezavisnost. Čak i velika većina Srba prihvata nezavisnost. Oni koji su na platnom spisku Srbije ne prihvataju nezavisnost.

Ali oni su manjina srpske manjine. Dok u Srbiji oko 80 posto čine Srbi, oko 20 posto nisu Srbi. Dakle, imamo mnogo manje manjina nego Srbija. Ajde da uzimamo njihov model i sa nacionalnim savjetima na Kosovu. Reciprocitet je zdrav princip dobrosusjedskih odnosa. S druge strane, ako vjeruju da je Ustav Republike Kosovo, koji je u velikoj mjeri pisao bivši predsjednik (Marti) Ahtisari, kao posrednik, sa mnogim privilegijama za Srbe, imamo članove od 57. do 62. poglavlje za manjine, neka se promijeni Ustav Srbije i neka dobiju ovih šest članova. Znači onako kako mi imamo prava za manjine, neka to rade u Srbiji. Ili ćemo mi primijeniti taj član 80 sa Nacionalnim savjetima manjina, ili neka uzmu oni ovih naših šest članova.

Ali ovo nije doo sporazuma, nisu ove stvari dio onoga što je izglasano u kosovskom parlamentu. Zajednica jeste. Postoji odluka Ustavnog suda i američke diplomate poručuju da to (zajednica srpskih opština) ne smije da utiče na Ustav niti na funkcionalnost države, ali mora da se uradi i postoje modeli u svijetu, a da to ne utiče na zakonitost i ustavnost zemlje. Postoji li rješenje ili imate neki model?

- Razumijem vas, govorite o ratifikaciji koja je izvršena u junu 2013. sporazuma od 19. aprila te godine. Međutim, taj sporazum, zanimljivo je, ima i 14. tačku koja kaže da se Kosovo i Srbija neće ometati u evropskim integracijama. Srbija je prekršila ovu tačku. Dana 15. decembra u Pragu, u Češkoj republici, podnio sam zvaničnu aplikaciju Republike Kosovo za pridruživanje Evropskoj uniji. Predsjednik Srbije je pisao pisma zemljama EU, posebno pet zemalja koje nisu priznale Kosovo, protiv članstva Kosova u EU. Dakle, taj sporazum koji Srbija toliko voli, sama je prekršila u trećoj sedmici decembra. Dakle, na njega se ne može pozivati u sporazumu koji, s jedne strane nije ratifikovao u Skupštini Srbije, a s druge strane, sam ga je prekršio.

Posjete visokih zvaničnika

Sljedeće sedmice se očekuju važne posjete Kosovu, uključujući savjetnika američkog State departmenta Cholleta, ali i američkih i evropskih izaslanika, kao i izaslanika Francuske i Njemačke. Očekuje se da će biti novi period napora u svjetlu prijedloga koji je najprije postao poznat kao francusko-njemački prijedlog za normalizaciju odnosa između dvije zemlje. Opisali ste to kao dobru osnovu za razgovore, ali da li je to dobra osnova za rješenja?

- Naravno, razgovori treba da dovedu do rješenja. Posebno mi se dopalo to što se ne radi o sporazumu koji se pravi u okviru da nazovemo ideologijom rješavanja problema, gdje razmatramo svaki jedinstveni problem unutar Kosova i onda dobijamo komplikovane dogovore sa morem detalja za koje niko nije zainteresovan da zna. Pozdravio sam činjenicu da imamo pojmove, univerzalne koncepte kao uvod u ovaj prijedlog, teritorijalni integritet, suverenitet, nezavisnost, jednakost, vladavinu prava, demokratiju, samoopredjeljenje, tako da se sve to ovdje pominje a univerzalni jezik ne samo doprinosi principu već i daje održivost sporazuma. Čini se da je to najviše omelo Beograd i upravo da bi zapečatili odbijanje ovog prijedloga su istupili iz institucija na Kosovu sjeverno od Ibra i ovim barikadama na jednoj strani htjeli da teritorijalizuju pitanje u okviru nostalgije za tzv. teritorijalnom razmjenom koja je propala kao projekat ali nije mrtva kao ideja.

S druge strane htjeli su da uguše politički pluralizam srpske zajednice koji se zapravo rađa sa Nenadom Rašićem i Radom Trajković. Ako pogledate medije u Srbiji, njih svoje su skoro još omraženiji od mene, tako da je to stalni napor Srbije da ne dozvoli njihov pluralizam. Vjerujem da je ovaj njihov trud doveo i do ubistva Olivera Ivanovića prije pet godina. Smatram da je francusko-njemački ili prijedlog Evropske unije, koji podržavaju SAD, dobra osnova, ali je sa sjednice Savjeta bezbednosti u Beogradu početkom novembra, njihov ministar vanjskih poslova, inače portparol Miloševićeve stranke svojevremeno, izašao i rekao da smo odbili takav prijedlog. Smatram da svi treba da se bavimo njima a ne mnome i redoslijedom i diferencijacijom sprovođenja odluke o registarskim tablicama.

Ipak, stiče se utisak da je pritisak više koncentrisan u Prištini, a manje u Beogradu.

- Takođet imam isti utisak da zbog loših stvari koje Beograd nastavlja da radi treba da ima mnogo veći pritisak tamo i zašto se to ne dešava, vjerujem da ne treba ja da odgovaram.

Međutim, u francusko-njemačkom prijedlogu se ne pominje međusobno priznavanje, iako su u prošlosti i Sjedinjene Države govorile da rješenje treba da bude usredsređeno na uzajamno priznavanje, a sada se čini da je ostavljeno po strani, kao da nije vrijeme za tako nešto. Nisu li oni ovaj prijedlog učinili više kao prelazno rješenje?

- Zavisi od pregovora, ne mislim da se rezultat može znati prije nego što pregovori počnu, ali forma tog rezultata je poznata i forma je za mene jasna – potpuna normalizacija odnosa, jer su naši odnosi nenormalni, sa uzajamnim priznavanjem u centru. Hajde sad da krenemo u razgovore pa da vidimo, hoćemo međusobno priznanje kao centralno pitanje, Beograd hoće Zajednicu opština kao preduslov. Ali on voli Zajednicu kao preduslov, ne zato što je voli, već zato što neće sporazum, neće mir, neće normalnost naših odnosa. Pokazali smo spremnost, volju i interesovanje, bili smo kreativni, konstruktivni i posvećeni, razlog zašto nemamo dogovor je u Beogradu.

Kada očekujete da će razgovori o tome početi?

- U januaru očekujemo posjete svih izaslanika, evropskih, američkih, iz Berlina i Pariza, i smatram da nam je potreban novi nalet dijaloga za sporazum koji je predstavljen kao prva tačka dnevnog reda na sastanku 18. avgusta u Briselu, a sa druge strane, nakon tri sedmice 9. septembra, uslijedile su posjete izaslanika Lajčaka, Bona i Plotnera ovdje u Prištini, a zatim u Beogradu... Sada je na njima da pojačaju svoje napore kao posrednici, ja sam uvijek spreman i otvoren.