U Hrvatskoj je više od 7.000 firmi zatražilo mišljenje o zapošljavanju čak 50.000 stranih radnika u 300, mahom deficitarnih, zanimanja.

U prva četiri mjeseca zatražili su mišljenje Zavoda za zapošljavanje da im se dopusti zapošljavanje gotovo 50 hiljada stranaca u tristo različitih zanimanja, piše u četvrtak Večernji list. 

Konobari i kuhari

Mišljenje je jedna od procedura predviđena propisom o zapošljavanju stranaca, te se ono pribavlja za one radnike kojih nema dovoljno u Hrvatskoj, a kojih, pak, zanimanja ima ili nema dovoljno utvrđuje se prethodnim testom tržišta rada.

Po podacima MUP-a, u Hrvatskoj je u aprilu privremeno boravilo oko 84 hiljada stranaca, dok stalni boravak ima njih oko deset hiljada – zajedno gotovo sto hiljada stranaca, većinom iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Albanije, Ukrajine, Kine, Nepala, Indije i Filipina. Poslovi na kojima se ti ljudi zapošljavaju tradicionalno su deficitarni i vezani su uz graditeljstvo, turizam i ugostiteljstvo te metalsku industriju. Domaće su tvrtke tako tražile zeleno svjetlo Hrvatskog zavoda za zapošljavanje da zaposle po više od tri hiljade radnika u visokogradnji te konobara i kuhara.

Između 2.300 i 3.000 zahtjeva odnosilo se na pomoćne kuhare, sobarice, kuhare i zidare. Između 1000 i 2000 bilo je zahtjeva za zavarivače, bravare, fasadere, pomoćne konobare te čistače ili čistačice. Zavod za zapošljavanje navodi da je prosječna bruto plaća traženih stranih radnika iznosila od najnižih 4900 kuna (1300 KM) za pekare do najviših 6251 kunu (1650 KM) za kuhare.

I bonusi premali za radnike

Pri objavi testa tržišta rada poslodavci samostalno upisuju visinu plaće u bruto iznosu, koja ne može biti niža od plaće definirane uredbom o visini minimalne plaće za 2022., pojašnjavaju u Zavodu za zapošljavanje. Od njihove se bruto plaće odbija 20 posto mirovinskih doprinosa te porez i prirez na dohodak ako stranac nema osobnih olakšica za uzdržavanu djecu. Neto bi to bila plaća od 4000 do 4800 (od 1000 do 1300 KM) kuna za mladog stranca bez uzdržavanih članova obitelji.

Građevinski sektor, prema službenim podacima, ima prosječnu neto plaću od oko 6000 kuna (1600 KM), a slično je i u turizmu i ugostiteljstvu. Najbolje plaćeni VKV radnici imaju bruto plaće od 7100 do 7600 kuna (1850 do 2000 KM) a u sindikatu kažu da bruto plaće koje su poslodavci ponudili strancima uglavnom odgovaraju njihovoj stvarnoj zaradi. Ne čudi, stoga, da nemaju dovoljno radnika. Stranci koje angažiraju domaće tvrtke sve češće dolaze iz izrazito siromašnih azijskih država.

lako je moguće da osim neto plaće na koju su stranci prijavljeni poslodavci isplaćuju dodatne dnevnice, neoporezive naknade, plaćaju smještaj i hranu, što sve zajedno povećava primanja stranaca i poskupljuje satnicu, sve je to premalo da bi se itko osjećao sigurno. Poslodavci na taj način ne mogu računati da će doći do potrebnog broja radnika, a ni radnici ne mogu pokriti golu egzistenciju.