Posljednji korak u razvoju Inicijative za regionalnu saradnju "Mini-Šengen" desio se 29. jula. Na sastanku predsjednika Srbije Aleksandra Vučića te premijera Albanije i Sjeverne Makedonije, Edija Rame i Zorana Zaeva, kao i privrednika triju zemalja u Skoplju, ova incijativa je promijenila i ime u "Otvoreni Balkan".
Na kraju Foruma za regionalnu ekonomsku saradnju potpisana su i tri memoranduma o saradnji - Memorandum o razumijevanju o saradnji na olakšanju uvoza, izvoza i kretanja robe na Zapadnom Balkanu, Memorandum o razumijevanju o saradnji u vezi sa slobodnim pristupom tržištu rada na Zapadnom Balkanu i Sporazum o saradnji u zaštiti od katastrofa na Zapadnom Balkanu.
Na sastanku u Skoplju dogovoreno je i da od 1. januara 2023. budu ukinute granične kontrole između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, rekao je Vučić.
Iako je se očekuje da kao potencijalne članice "Otvorenom Balkanu" pristupe i Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo, u ovim državama još uvijek postoji skepsa kada je u pitanju navedeni projekt.
U slučaju BiH, pristupanje naše zemlje ovoj incijativi direktno su opstruirali članovi Predsjedništva Šefik Džaferović i Željko Komšić.
Predsjedništvo BiH je još 17. septembra 2020., na inicijativu Milorada Dodika, razmatralo pristupanje naše države "Otvorenom Balkanu". Druga dva člana Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović su "diplomatski" odbili da BiH pristupi ovoj uniji, zahtijevajući da prethodno Vijeće ministara izradi studiju o benefitima i potencijalnim štetama "Otvorenog Balkana", No, nakon 8 mjeseci, bh. studije o "Otvorenom Balkanu" i dalje nema, a Komšić i Džaferović opet su u međuvremenu promijenili mišljenje pa sada ponovo oštro istupaju protiv „Otvorenog Balkana“. Doduše, uglavnom ne direktno nego preko svojih savjetnika i posrednika.
Tvrde da „Otvoreni Balkan“ ne uživa podršku ni Evropske unije ni SAD-a. Ipak, prije nekoliko dana „Avaz“ je poslao upit o projektu „Otvorenog Balkana“ Američkoj ambasadi u Sarajevu, iz koje je stigao odgovor da oni u potpunosti podržavaju ekonomsku integraciju regiona.
- Uspostavljanje snažnijih ekonomskih i političkih veza u regionu je dodatni podsticaj postojećim nastojanjima da se završe reforme koje su neophodne za članstvo u EU. Regionalne integracije i ekonomske reforme su neophodne ukoliko Bosna i Hercegovina želi da privuče investicije i obezbjedi održivi rast ekonomije - kazali su nam iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD.
Iako se današnji premijer Kosova Albin Kurti protivi pristupanju njegove države „Otvorenom Balkanu“ koji naziva novom Jugoslavijom, prije nekoliko dana i Američka ambasada u Prištini preporučila je kosovskom premijeru da promijeni mišljenje povodom ove incijative.
- Na kraju krajeva, Vlada Kosova mora odlučiti kojim će se inicijativama pridružiti i koje inicijative najbolje podržavaju njene ekonomske vizije. Međutim, ohrabrujemo vladu da pristupi regionalnim naporima za ekonomsku integraciju otvorenog uma i da prihvati rješenja koja donose rezultate za građane Kosova, uz poboljšanje veza sa susjedima“, navodi se u odgovoru glasnogovornika Američke ambasade na Kosovu, koji je komentarisao stav Vlade Kosova da se ne pridruži inizijavi 'Open Balkan' (Otvoreni Balkan), ili kako je ranije bila poznata kao mini-šengen.
Podsjetimo da se Kosovo prošle godine obavezalo da će pristupiti "mini Šengenu", kada su pod pokroviteljstvom tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump), tadašnji premijer Kosova Avdulah Hoti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić potpisali sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa, u kojem se u jednoj tački eksplicitno navodi da će ove dvije države pristupiti „mini Šengenu“
- Obje strane će pristupiti „mini-Šengen zoni“, koju su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija proglasile u oktobru 2019. godine i u potpunosti iskoristiti njene prednosti – navodi se u sporazumu.
Dakle, iz svega je i više nego jasno da SAD od samog početka otvoreno podržavaju „Otvoreni Balkan“. Stoga se postavlja pitanje iz kojeg motiva i za koje interese Šefik Džaferović, Željko Komšić i njihove stranke ulažu tolike napore u pokušajima da diskredituju ovu incijativu.
