Predsjednik Bošnjačke stranke Rafet Husović rekao je kako očekuje da će, nakon božićnih praznika, Vlada i Srpska pravoslavna crkva (SPC) pokrenuti dijalog o Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti, što bi trebalo rezultirati potpisivanjem temeljnog ugovora između države i SPC-a.

Husović je u intervjuu agenciji Mina, komentirajući trenutnu političku situaciju, rekao kako je još tokom 2016. godine, uoči i nakon izbora, bilo pokušaja da se Crna Gora vrati u neka “mračna vremena”.

- Prethodnih dana smo imali kulminaciju svega onoga što je tada započeto, koju su izazvale određene političke snage, s ciljem izazivanja incidenata i sukoba, koje smo uspjeli izbjeći i u mnogo težim vremenima, a sve to radi postizanja ciljeva koji su u sukobu s težnjom svih progresivnih snaga u Crnoj Gori ka napretku i euroatlantskim vrijednostima - kazao je Husović.

Kako je dodao, očigledno je da te snage nemaju moć da značajnije utječu na stabilnost Crne Gore.

Zakon u skladu s evropskom legislativom

Husović je kazao kako je za pohvalu i spremnost i reakcija države da u korijenu spriječi sva djelovanja koja bi mogla dovesti do epiloga kojem teži taj dio opozicije.

- Ako zanemarimo posljednja dešavanja, smatram da je politička situacija veoma stabilna, Vlada i ostale institucije obavljaju svoj posao nesmetano. Ne vidim većih problema, ako zanemarimo političke ocjene koje dolaze iz dijela opozicije o političkoj krizi. Mislim da krize nema, svako svoje obaveze redovno izvršava - rekao je Husović.

Govoreći o Prijedlogu zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je donijela Vlada, a koji je u javnosti izazvao brojne reakcije, Husović je podsjetio da je na snazi zakon iz 1977. godine, odnosno iz vremena komunizma. On smatra da je potrebno zakonsko rješenje koje je u skladu s evropskim zakonodavstvom. 

- Svjestan sam da ovo pitanje izaziva dosta polemika u javnosti, ali smatram da je neophodan dijalog između vjerskih zajednica i političkih subjekata s donosiocima zakona. Važno je da se čuje glas i stav svakoga na koga se odnosi ovaj zakon. Dakle, i muslimana, i pravoslavaca, i katolika i ostalih vjerskih zajednica - ocijenio je Husović.

On je kazao da je Crna Gora građanska država, u kojoj svako ima podjednaka prava. 

- Ako budemo zabranjivali da jedan narod učestvuje u donošenju odluke o nekom pitanju, plašim se da bi to dovelo do nečega što nikome, pretpostavljam, nije cilj - kazao je lider BS-a. 

Husović je rekao da očekuje da će nakon božićnih praznika sve što je eventualno propušteno u tom zakonu biti tema razgovora Vlade i SPC-a, a što bi trebalo rezultirati potpisivanjem temeljnog ugovora između države i SPC-a. Komentirajući rad Odbor za izborne reforme, Husović je podsjetio da je to skupštinsko tijelo formirano s ciljem da Crna Gora dobije najbolja moguća zakonska rješenja kada su izbori u pitanju. 

Prema njegovim riječima, formiranje takvog tijela, koje je sastavljeno od predstavnika vlasti i opozicije, bilo je značajno u smislu izgradnje povjerenja ususret svim narednim izbornim procesima. 

- Nažalost, dobar dio opozicije se odlučio da nalazeći različite razloge bojkotira rad Odbora. Mislim da nam je svima u interesu da izborni proces bude što transparentniji, s dobrom zakonskom podlogom, kako nakon izborne utakmice niko ne bi dovodio regularnost u pitanju - istakao je Husović. 

Politički pritisci

On je ocijenio da, iako Odbor nije dao konkretne rezultate, dijalog vlasti i opozicije treba nastaviti u parlamentu.  

- Siguran sam da već imamo pripremljena rješenja koja se tiču izbora i izborne kampanje koja će biti prihvatljiva za sve političke subjekte i koja će osigurati da izborni proces prođe na način kojim bi svi bili zadovoljni - rekao je Husović i dodao da će BS dati doprinos da se dođe do kompromisa i usvajanja novih zakona koji se tiču izbora. 

On je rekao da je rok koji je Skupština sebi postavila za izbornu reformu probijen iz razloga bojkota opozicionih poslanika. 

- Ovo je izborna godina. Ipak, smatram da je potrebno ponovo da svi oni politički akteri, kojima je interes da izborna pravila usaglasimo dogovorom, sjednu za sto i nađu kompromis - ocijenio je Husović. 

Što se tiče najava bojkota izbora od opozicije, Husović je rekao da vjeruje da je riječ samo o određenim političkim pritiscima. 

- Bojkot nije rješenje, već razgovor u parlamentu. Zato poziv svima da se vrate u parlament, koji je jedini legitiman za donošenje kvalitetnih zakonskih rješenja - dodao je Husović. 

Kada je u pitanju rad BS-a unutar Odbora, Husović je rekao da je ta partija predložila da građani Crne Gore dobiju mogućnost da glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima u inozemstvu.

- Takva praksa već postoji u regionu, na taj način našim državljanima se nudi mogućnost da aktivno učestvuju u izbornom procesu - naveo je on. 

Dobar pravni akt

Husović je podsjetio da je BS predložila da Savjet Radio-televizije Crne Gore (RTCG) ima dva člana koji bi dolazili iz redova nacionalnih vijeća.

- S obzirom na to da je prisustvo pripadnika manjinskih naroda u cjelokupnoj programskoj, kadrovskoj i uređivačkoj politici zanemarivo, naša je intencija da na taj način doprinesemo kvalitetnijem rješenju u pogledu zastupljenosti manjinskih naroda unutar RTCG - dodao je Husović. 

Upitan smatra li da je dobro riješeno pitanje zastupljenosti manjinskih predstavnika u parlamentu i da li bi trebalo nešto promijeniti u tom dijelu, Husović je podsjetio da Ustav Crne Gore i Zakon o manjinskim pravima i slobodama, pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jemči pravo na autentičnu zastupljenost i Skupštini Crne Gore i lokalnim parlamentima u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije. 

- Riječ je o zakonskom rješenju koje na najbolji mogući način uvažava pravo i potrebu manjinskih nacionalnih zajednica da budu adekvatno zastupljene, što mi i pozdravljamo - naveo je Husović. 

On je komentirajući prijedlog da cenzus za ulazak u Skupštinu za predstavnike romske i egipćanske zajednice bude smanjen sa 0,70 na 0,35 posto, kazao da je za BS prihvatljiv svaki dogovor čiji je cilj bolji položaj romske i egipćanske zajednice. 

Husović se osvrnuo na ocjene o potrebi ustavnih izmjena u cilju rješavanja političke krize u Crnoj Gori i istakao da je promjena Ustava složen posao, koji se ne može završiti u nekom kratkom roku. 

Put bez alternative

S druge strane, kako je dodao, praksa pokazuje da se često puta dolazi u situaciji da za pojedine odluke nema potrebne većine, kao što je izbor vrhovnog državnog tužioca, sudija.

- Smatram da sudije i tužioci ne mogu biti taoci nedovoljno dobrog zakonskog rješenja koje trenutno važi u pravnom saobraćaju. Predstoji dosta posla u ovom dijelu i vjerujem da u narednom periodu moramo iznaći pravi modalitet za rješavanje ovakvih situacija - rekao je predsjednik BS-a. 

Što se tiče funkcioniranja vladajuće koalicije, Husović je rekao da se uradilo mnogo u prethodne tri godine. 

- Aktuelna Vlada je dovela do učlanjenja Crne Gore u NATO, izgradili smo kilometre puteva širom Crne Gore, projekat vijeka, autoput od Smokovca do Kolašina biće završen na jesen. Iza nas su rezultati kojima se ponosimo, a oni su rezultat rada vladajuće koalicije - naveo je Husović. 

Govoreći o parlamentarnim izborima se očekuju ove godine i načinu učešća na njima, Husović je kazao da je od osnivanja Bošnjačka stranka državotvorna, proevropska i prozapadna stranka, koja je snažno podržala put Crne Gore u evropskim integracijama. 

- Svjesni smo da je to, za nas, jedini put koji nema alternativu, i da je takođe, to put integracija svih zemalja u regionu - naveo je on. 

Husović je podsjetio da je BS dva puta, 2012. i 2016. godine, bila u prilici da odlučuje vlast u Crnoj Gori. 

- To su bile istorijske političke odluke. Bez obzira na visoke ponude koje su dolazile sa drugih strana, mi smo se čvrsto opredijelili za politička partnerstva sa proevropskim snagama u vidu DPS-a, SD-a, Liberalne partije i partija manjinskih naroda, koja su značila stabilnost i ostvarivanje državnih interesa – euro-atlanske integracije i prozapadni put Crne Gore - rekao je Husović. 

On smatra da je Bošnjačka stranka dosta uradila u cilju poboljšanja uslova života svih građana Crne Gore, pa tako i Bošnjaka. 

- Od ovogodišnjih izbora očekujemo mnogo. Siguran sam da, nakon njih, nas čeka stabilna politička scena - zaključio je Husović.