Nije rijetkost da stvarna ponuda u restoranu odudara od one u cjenovniku, odnosno jelovniku.

Kad se, međutim, dogodi da u određenom ugostiteljskom objektu mjesecima nema piva ili vina koje je cjenovno najprihvatljivije gostu, radi se definitivno o nepoštenoj, odnosno zavaravajućoj poslovnoj praksi. 

- U januaru ove godine sam prvi put otišla s prijateljicama u jednu renomiranu splitsku pizzeriju. Kad smo zatražile točeno pivo, konobar nam je rekao da ga, nažalost, nema zbog nekih problema s dostavom ili nabavom, više nisam sigurna... Za dva mjeseca kad sam ponovno došla tamo opet ista priča - točenog nema, evo uzmite flaširano - kazala je jedna gošća.

Shvatila sam da to, ustvari, rade namjerno, samo da uzmeš skuplje piće. Naime, tri decilitra točenog koštaju 18 kuna (oko 5 KM), a najjeftinije flaširano pivo 25 kuna (oko 7 KM). 

- Zašto bih ja, uostalom, uzimala pola litre ako toliko ne želim i ne mogu popiti?! Ako točenog nema u ponudi, jednostavno moraju prepraviti cjenovnik - kaže čitateljica, koja se još jednom, dakle, treći put, osjetila prevarenom u istom ugostiteljskom objektu - kazala je gošća.

Manjak ponude

- Prije nekoliko dana prijateljica nas je odvela tamo na proslavu rođendana i svaka od nas je naručila čašu "cuveea" od 1,25 mililitara koja je koštala 25 kuna (oko 7 KM). To je bilo najpovoljnije vino na meniju.

Nakon nekoliko minuta konobar nam se vratio za sto rekavši kako im je, nažalost, baš tog vina nestalo i da možemo naručiti "nešto" skuplje crno vino. To "nešto" ispalo je 10 kuna (oko 3KM) više po čaši, što na dvanaest naručenih čaša nije zanemarivo.

U svakom slučaju, nakon te večeri sam shvatila da je manjak ponude najjeftinijih pića modus operandi ugostitelja kojem je cilj iskamčiti što više novca od gosta. 

Bez obzira što se osjeća prevarenim, rijetko koji gost će se dignuti i otići, pogotovo ako je, primjera radi, tamo došao s djevojkom ili većim društvom. Mene, u svakom slučaju, više neće vidjeti - ogorčena je bila sagovornica.

Iz Tržišne inspekcije Državnog inspektorata potvrdili su da se radi o nepoštenoj trgovačkoj praksi sukladno članku 33. Zakona o zaštiti potrošača.

- Poslovna praksa se smatra zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, zavarava ili je vjerovatno da će zavarati prosječnog potrošača, na način da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju, inače, ne bi donio - objašnjavaju iz Tržišne inspekcije, navodeći kako u svom nadzoru oni najčešće nailaze na varanje potrošača u pogledu cijene proizvoda ili načina na koji je ta cijena izračunata.

Gubitak gostiju

Premda, dakle, i zakon kaže da se neažuriranim cjenovnikom, dakle, onim koji ne odgovara stvarnoj ponudi nekog ugostiteljskog objekta, varaju potrošači, iz Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore stiže nam drukčije pojašnjenje.

Nažalost, ne postoji zakonska obaveza prema kojoj ugostitelj mora mijenjati cjenovnik... Međutim dobra praksa i poslovnost nalažu da se svaka promjena u cijeni i ponudi ugostiteljskog objekta korigira i u samom cjeniku.

Od ugostitelja se očekuje da njegova ponuda uvijek odgovara cjenovniku, a ako nije tako, to se kosi s poslovnom etikom u ugostiteljstvu te nimalo ne ide u prilog samom ugostitelju.

Naime, valja očekivati da je sve što je navedeno u cjenovniku dostupno gostu, a ako to nije slučaj, moguća dugoročna posljedica je gubitak gostiju - drži Joso Smolić, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a.

Što se tiče slučaja točenog piva, treba kazati da se ono izvan sezone znatno sporije prodaje, a bačva piva ne može dugo ostati otvorena. Stoga je moguće da neki ugostitelji u razdoblju slabijeg prometa ne prodaju točeno pivo, a propustili su napraviti izmjene u cjenovniku, vjerovatno zbog dodatnih troškova - kazao je Smolić. 

Budući da je Tržišna inspekcija najavila pojačane nadzore tijekom turističke sezone, nadajmo se da će ugostitelji odustati od ovakvih prozirnih trikova.

Mnogi potrošači pri odabiru ugostiteljskog objekta prvo provjere ponudu i cijene, a jednom kad se ondje smjeste i tek naknadno saznaju da jeftinijeg pića na kojeg su računali možda nema, bit će im nelagodno dići se i otići, pa će, htjeli-ne htjeli, naručiti ono koje je dostupno i skuplje.

Pojedini ugostitelji upravo na to računaju i time navode kupca da neplanirano potroši više. Potrošačima savjetujem da ugostitelju upute pisani prigovor uoče li takvu praksu, a ne budu li zadovoljni odgovorom, mogu poslati prijavu i tržišnoj inspekciji - kaže Dunja Mak, savjetnica za prava potrošača iz Osijeka.