Crna Gora je predvodnik evropskog procesa u regionu i sve što radi, investira s ciljem mira u regionu i dobrosusjedskih odnosa, poručio je za medije ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović.

On navodi da učestali verbalni napadi koji su posljednjih mjeseci od zvaničnika iz Srbije upućeni ka Crnoj Gori dolaze ustvari od onih koji Crnu Goru smatraju "srpskom zemljom ili satelitom". Darmanović ističe da Crna Gora nije ni jedno ni drugo, već da slijedi svoj kurs u međunarodnoj politici.

Darmanović, sumirajući minulu godinu na vanjskopolitičkom planu, ističe da se Crna Gora usredsredila na evropsku agendu. 

- Nakon što smo ostvarili svoj prvi vanjskopolitički cilj, a to je članstvo u NATO 2017. godine, potpuno smo se usredsredili na ono čime smo se inače bavili kao jednim od naših prioriteta, a to je naša evropska agenda. Svi državni organi, s Vladom na čelu, posvećeni su ovom poslu bez ostatka, ali, kao što znate, za evropsko proširenje su potrebna dva partnera. S jedne strane smo mi na kojima je glavna odgovornost da pokažemo da smo spremni, a s druge strane je EU, koja mora da demonstrira svoju posvećenost proširenju - kaže Darmanović. 

Nakon što je Crna Gora sredinom decembra otvorila pretposljednje poglavlje u pregovorima s EU, poglavlje 27, koje se odnosi na životnu sredinu, Darmanović ističe da je to za Crnu Goru važno stvarno i simbolički.

- Riječ je o zahtjevnom poglavlju, za koje će nam trebati puno napora, vremena i novca da ga zatvorimo. Crna Gora je nakon otvaranja pretposljednjeg poglavlja čvrsto ostala predvodik i lider evropskog procesa u regionu, pa se nadamo da ćemo pod rumunskim predsjedavanjem EU otvoriti posljednje poglavlje, a u ovom momentu smo spremni da zatvorimo šest poglavlja. Mi znamo da to neće biti tako, da će ritam biti nešto sporiji, ali što se naše spremnosti tiče, tu nema spora. Mi vjerujemo da ćemo uspjeti da zatvorimo tri poglavlja, ali da ćemo raditi i na onima koja su još preostala - poručuje Darmanović.

On smatra da zvanični Brisel mora na proces proširenja gledati ne samo kao na tehničko ispunjavanje uvjeta već i kao na geopolitičko pitanje.

- Na ovom prostoru, u ovom regionu postoje ozbiljni konkurenti EU, koji nude svoje standarde i svoje modele. Mi želimo da idemo u ovom pravcu - kaže Darmanović. 

Komentirajući odnose među susjedima, crnogorski ministar vanjskih poslova poručuje da Crna Gora pomaže u najvećoj mjeri, onoliko koliko može. 

Govoreći o slučaju Branke Milić, državljanke Srbije koja je optužena za pokušaj terorizma u Crnoj Gori na dan parlamentarnih izbora 2016., a koja se više od mjesec krije u Ambasadi Srbije u Podgorici, Darmanović je poručio da se taj problem mora riješiti.

- Imamo osobu koja je bjegunac od pravde, koja je našla svoje utočište u Ambasadi Srbije u našoj zemlji. To pitanje mora da se riješi prije ili kasnije. Mi smo učinili do sada sve što nalažu međunarodno pravo i odnosi civiliziranih i prijateljskih zemalja, ali taj slučaj ne može stajati u mjestu i ne rješavati se unedogled. U jednom trenutku moramo da znamo da li je to odluka da se opstruira naš trenutni sudski proces, ili nije. Ako nije, Srbija će naći rješenja da pomogne i sebi i nama u ovom pitanju. Ako jeste, to ima određene posljedice - poručuje Darmanović. 

Na pitanje kako komentira učestale napade od zvaničnika iz Srbije prema Crnoj Gori u posljednjih nekoliko mjeseci, Darmanović ističe da Crna Gora slijedi svoj kurs. Poručuje i da je glasanje Crne Gore oko članstva Kosova u UNESCO i Interpol pravo na lični izbor Crne Gore.

- To su napadi od onih koji smatraju Crnu Goru ili srpskom zemljom ili srpskim satelitom, a mi nismo ni jedno ni drugo. Mi smo samo prijatelji sa Srbijom i zemljama regiona, ali nismo ničiji sateliti niti ćemo biti. Mi slijedimo svoju politiku i svoj kurs. Branili smo je i od mnogo većeg i moćnijeg aktera u međunarodnim odnosima kada je to bilo potrebno, ne zato što želimo sukobe s nekim, već zato što želimo pravo na vlastiti izbor. Tako je i s glasanjem. U jednom glasanju koje se ticalo električne energije, naši su se stavovi podudarili sa stavovima Srbije i Makedonije. Pa na tom pojedinačnom pitanju Kosovo nije bilo zadovoljno. Ali to nisu politička pitanja, već pitanja koja se tiču privrede. Što se Interpola tiče, glasali smo kao i ranije. Mi spadamo među sto i nešto zemalja koje su priznale Kosovo i smatramo da treba da učestvuje u međunarodnim organizacijama - poručuje Darmanović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je jasno opredijeljena i ne vodi nesvrstanu politiku, jer to je vrijeme prošlo.

- To je bilo vrijeme Hladnog rata i Jugoslavije. Mi smo danas članica NATO-a i bit ćemo članica EU. Naše vanjskopolitičke poteze treba posmatrati isključivo u toj vizuri - navodi Darmanović. 

Na pitanje jesu li na Balkanu završeni ratovi i imaju li građani prostora za zabrinutost, crnogorski šef diplomatije ističe da je ratno vrijeme na ovom prostoru, na svu sreću, prošlost.

- Svi akteri su izvukli gorke poruke. Saradnja među našim državama je razgranata, imamo mnogo zajedničkih interesa. U četiri od sedam ovih zemalja govorimo de facto istim jezikom, iako ga drugačije nazivamo. Neki od nas su saveznici u NATO-u, članovi smo i kandidati za EU. Povezuje nas kulturna saradnja. Naravno, postoje i otvorena pitanja i ona nisu laka. Naročito su tri pitanja ostala kao naslijeđe bivše Jugoslavije, to su neriješeni odnosi Srbije i Kosova, zatvaranje pitanja imena Makedonije i nastojanje da se BiH učini što funkcionalnijom - smatra Darmanović.

Govoreći o odnosima Crne Gore s Rusijom, koji su narušeni u posljednje četiri godine, Darmanović kaže da u bilateralnim odnosima, stanje je nešto normalnije.

- Manje je tenzija nego u vrijeme kada smo se suočili s činjenicom da je Rusija na formalan i neformalan način stajala iza pokušaja državnog prevrata u Crnoj Gori. Bilo je dosta političkih tenzija u to vrijeme, ali sada smo ušli u jedan mirniji period u kome je Rusija prihvatila činjenicu da je Crna Gora članica NATO-a, i shvatila promjenu našeg međunarodnog položaja, a, također, naša saradnja u turizmu i priliv ruskih turista se nije smanjivao. To najbolje govori da obični ruski građani shvataju da mi ne želimo niti smo neprijatelji nikome, pogotovo ne jednoj velikoj sili, već da jedino želimo da branimo pravo na vlastiti izbor - kaže Darmanović.

On poručuje da je Rusija generalni protivnik proširenja NATO-a, pa se tako protivi svakom novom pojedinačnom članstvu u NATO.

- Nastoji koliko je u njenoj moći da omete zemlje kandidate. Bez obzira na deklarativne izjave, ja mislim da Rusija ne gleda blagonaklono ni na evropsku agendu naših zemalja i da je EU možda stvarna meta ruske vanjske politike - zaključio je crnogorski šef diplomatije.