U Grčkoj čeka 60 hiljada migranata kojima je cilj domoći se zapadne Evrope. Međutim, za razliku od izbjegličke krize 2015. godine, Njemačka više ne želi primati migrante, kao ni Austrija, a Mađari se "brane" žilet-žicom. Zbog zloupotrebe instituta traženja političkog azila, Hrvatska je, tvrdi saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Ranko Ostojić, koji se odlično nosio s velikim izbjegličkim valom prije tri godine - već postala hotspot.
- Centri za privremeno prihvatanje tražilaca azila su pretrpani, a migranti mahom koriste tu pravnu mogućnost da budu na slobodi, kako bi nastavili dalje putovanje prema Zapadu. Za to im u pravilu treba oko tri dana, ali kada ih kao takve uhapse u Sloveniji ili Njemačkoj, bilo gdje drugo, vraća ih se u zemlju u kojoj su prvi put zatražili azil, a to je Hrvatska. Tako smo mi faktički već postali hotspot, i imamo problem o kojem nam vlasti još ne govore - tvrdi Ostojić, i dodaje da je pitanje dana kad će se migranti pojaviti i na Jadranu.
- Italijani ih više ne primaju, Španci su jednokratno uskočili i primili jedan brod migranata, pa je logično da će se tražiti nove rute. Grci prema nama puštaju tri hiljade migranata dnevno, kojima čak i prijevoz trajektom naplaćuju, i jasno je da se onda ti ljudi u konačnici slijevaju u BiH. Budući da se BiH sama realno ne može nositi s tim problemom, Hrvatska bi zajedno s drugim članicama EU trebala napraviti sve da te centre u BiH uredi, kako se migrantski val ne bi prelijevao preko granice.
- Tim više jer BiH nije dio EU, a ti ljudi tamo nisu pali padobranom, oni su u Bosnu i Hercegovinu došli iz EU - iz Grčke ili Bugarske. S druge strane, BiH ne obavezuju mnogi sporazumi kojima su podležne članice Unije, i tamo bi bilo lakše urediti centre za prihvat izbjeglica novcem iz Evropske unije - kaže Ostojić.
Njegovo je mišljenje da nikakva žica i zid ne mogu zaustaviti očajne ljude koji su bili spremni plivati Sredozemnim morem.
- Ljeto je, planine se mogu prijeći i pješke, a krijumčari nude usluge tim nesretnim ljudima iako smo takvima u Hrvatskoj predvidjeli i do 11 godina zatvora. Jedino rješenje je da Evropa dobije povjerenika ili ministra za migrante, i da se kriza rješava na licu mjesta. EU za ovu problematiku ima na raspolaganju 53 milijarde eura, a do sada su s tri milijarde eura koje su za tu svrhu dali Turskoj, uspjeli 2016. zaustaviti veliki migrantski val. Jedino bi na taj način EU doskočio problemu, jedino bi tako na licu mjesta mogao klasificirati migrante i utvrditi koji su zaista njihovi razlozi zbog kojih žele u Evropu - kaže Ostojić.
