Još od 2003. godine postoji obećanje: EU pruža ruku zemljama zapadnog Balkana za učlanjenje u Evropsku uniju. Ali nekadašnji polet je nestao, sjaj izblijedio. Ko, kada i kako će biti primljen i dalje nije jasno. To je potisnuto u neku daleku budućnost. Odavno je obećanje, dato 2003. u Solunu, prestalo biti vjerodostojno, kaže za Deutsche Welle Gernot Erler, bivši njemački državni sekretar i predsjednik Društva za jugoistočnu Evropu.
Razne strategije
Upravo je to ove države napravilo prijemčivim za druge utjecaje.
- U toj konkurenciji raznih strategija, u prošlosti je bilo pokušaja Kine, Rusije, Turske i arapskih zemalja da prošire svoj utjecaj na zapadni Balkan - rekao je Erler tokom godišnje skupštine Društva za jugoistočnu Evropu u Minhenu.
On je pozdravio činjenicu da nova Strategija EU za zapadni Balkan sadrži konkretan akcioni plan, u kojem mogu svi da učestvuju.
Kritičniji je stav Florijana Bibera (Florian Bieber), profesora Studija za jugoistočnu Evropu iz Graca:
- Dobra u postavljanju dijagnoze, loša u davanju prijedloga - rezimirao je on.
- Strategija je dobra, jer je Evropska komisija prvi put identificirala probleme na zapadnom Balkanu. Riječ je o utjecaju privatnih interesa u javnom sektoru (state capture), organiziranom kriminalu, korupciji, problemima s pravnom državom. No, Strategija je loša jer su prijedlozi "polupečeni" - smatra Biber i dodaje: Odbija se konfrontacija sa onima koji su direktno izazvali te probleme.
A to su najčešće vladajuće elite. Biber upozorava na to da se u realizaciji Strategije za zapadni Balkan fokus ne stavi samo na nju i da se ne zapostave opozicione snage.
- Moramo se pobrinuti da opozicija ne uzme antievropski i nacionalistički diskurs - kaže Biber.
Posebno su u opasnosti Kosovo i Srbija:
- I to bi bila najveća opasnost da se EU poveže i napravi alijansu s autokratama u tim zemljama i da istovremeno izgubi opoziciju, koja na demokratski način pokušava da ispolji kritiku.
Juratović: Kakvi građani takva politika
I poslanik SPD-a u Bundestagu Josip Juratović vidi veliki problem u vladajućim elitama na Balkanu. Puno je političara "koji apsulutno ne žele u EU, jer će u EU morati imati uređeni sistem, pravnu državu i uređeno društvo. U takvom okruženju oni ne vide svoju šansu", naglašava Juratović, koji odgovornost želi da prebaci na građane Balkana.
- Kakvi građani takva politika - nažalost - dijagnosticira trezveno razvoj situacije na zapadnom Balkanu ovaj Nijemac hrvatskog porijekla.
- Ne želimo kolonije. Želimo partnere u demokratskom smislu.
Šmunk: BiH i Kosovo najkomplikovanije
Mihael Šmunk (Michael Schmunk) ništa ne drži do tzv. "principa regate", po kojem bi Srbija i Crna Gora prije drugih zemalja trebale ući u EU.
Ovaj diplomata je kao predstavnik Njemačke radio u Sarajevu i Prištini, i danas je ekspert za jugoistočnu Evropu u različitim "think" tankovima.
- Za preostale zemlje, posebno Kosovo i Bosnu, u kojima je situacija najkomplikovanija, bit će posebno teško da na kraju uspiju u tome da postanu članice EU - kaže Šmunk, osvrćući se na nedostatak oduševljenja unutar EU u pogledu daljeg proširenja. Zato Šmunk predlaže da se šest preostalih zemalja zapadnog Balkana povežu i razviju zajedničku strategiju kako bi pobijedile skepsu koja vlada u EU.
- Mislim da bi samo tako - u paketu - postojala šansa da se jednog dana ove zemlje prime u EU - dodao je Šmunk.
