Temeljne organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine - Bošnjačka zajednica kulture, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak", Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta" i Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo "La Benevolencija" jučer su u Federalnom ministarstvu kulture i sporta u Sarajevu potpisale su Sporazum o saradnji s Vladom FBiH, čime je status ovih organizacija nakon niza godina, sistemski riješen i na nivou FBiH.
Najstarije kulturne institucije u BiH
Temeljne organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine istovremeno su i najstarije kulturne organizacije svoje vrste, te među najstarijim institucijama u Bosni i Hercegovini uopće, s tradicijom dužom od 120, odnosno 130 godina, počev od 1892. godine, kad je osnovano Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno društvo "La Benevolencija", odnosno 1902. godine kad su osnovani Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" i Srpsko prosvjetno i kulturno društvo "Prosvjeta", te 1903. godine, kad je osnovana Bošnjačka zajednica kulture, izvorno kao društvo "Gajret", a potom i kao "Narodna uzdanica" i Muslimansko kulturno društvo "Preporod" kao njene glavne preteče i pravni prethodnici.
Izgradnja moderne kulture
Ove organizacije imale su prekretno važnu historijsku ulogu u izgradnji moderne kulture i uopće modernog društva Bosne i Hercegovine, dajući iznimno značajan prilog stvaranju bosanskohercegovačke kulturne, intelektualne i društvene elite od kraja 19. i početka 20. st. pa nadalje. U savremenom dobu, temeljne organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine bave se svim oblastima kulture, uključujući i kulturnu baštinu i savremene kulturne prakse te izdavaštvo i naučni rad iz oblasti kulturoloških i društveno-humanističkih nauka, afirmirajući kulture pojedinih naroda u Bosni i Hercegovini, ali i ukupnost kulture Bosne i Hercegovine kao takve, naročito u smislu afirmacije njene otvorenosti, pluralnosti i policentričnosti te njenih interkulturnih vrijednosti. Nastavljajući bliske saradničke odnose iz prošlosti, temeljne organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine 2020. godine partnerski su se povezale i u Međukulturno vijeće Bosne i Hercegovine kao međuinstitucionalnu koordinaciju s ciljem bliže saradnje i razvoja zajedničkog rada i djelovanja za opće društveno dobro, uz puno uvažavanje osobenosti kulture svakog naroda i rada svake od članica Međukulturnog vijeća.
Uprkos njihovom izrazitom i historijskom i savremenom značaju, temeljne organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine dugi niz desetljeća bile su uskraćene za primjeren društveni status i uopće primjeren društveni odnos prema ovim institucijama, pri čemu je njihov rad bio zabranjen 1949. godine, kad im je oduzeta i brojna imovina, uključujući, između ostalog, i niz đačkih i studentskih domova, biblioteka, čitaonica, različitih klubova i drugih kulturnih i sličnih zdanja širom Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije. Ova bogata imovina temeljnim organizacijama kulture naroda Bosne i Hercegovine nije vraćena ni nakon obnove njihovog rada 1990. godine, niti su ove organizacije u međuvremenu i na koji način obeštećene za oduzetu imovinu, koja se bez bilo koje vrste naknade koristi u javne svrhe više od 75 godina.
Rješenje statusa
Rješavanje ključnih statusnih pitanja temeljnih organizacija kulture naroda Bosne i Hercegovine, kao i brojnih drugih s ovim usko povezanih problema, institucionalno je započelo tek u posljednje vrijeme, a - pored Grada Sarajeva te više drugih gradova i općina - dosad su statusna pitanja ovih organizacija sistemski riješena u Kantonu Sarajevo, Bosanskopodrinjskom kantonu Goražde, Unsko-sanskom kantonu i Zeničko-dobojskom kantonu, uz očekivanja da se ova pitanja riješe i tamo gdje se to još uvijek nije ostvarilo.
Sporazum s Vladom Federacije Bosne i Hercegovine dosad je najveći i najznačajniji iskorak u sistemskom rješavanju statusnih pitanja temeljnih organizacija kulture naroda Bosne i Hercegovine, pri čemu Sporazum ovim organizacijama omogućuje i primjerenije finansiranje njihovog rada u Federaciji Bosne i Hercegovine, uključujući i rad podružnica, prvi put u više od 120, odnosno 130 godina dugoj historiji temeljnih organizacija kulture naroda Bosne i Hercegovine.
Temeljne organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine zahvaljuju se Vladi FBiH i Federalnom ministarstvu kulture i sporta na podršci i potpisivanju Sporazuma, a posebno premijeru Nerminu Nikšiću i dopremijeru Toniju Kraljeviću te ministrici Sanji Vlaisavljević.
Također, temeljne organizacije kulture naroda Bosne i Hercegovine zahvaljuju se i Misiji OSCE-a u Bosni i Hercegovini te drugim društvenim faktorima koji su pružili podršku pri rješavanju statusnih pitanja ovih organizacija, istovremeno apelirajući da se ova pitanja u najskorije vrijeme riješe i tamo gdje to dosad nije bio slučaj, a za što postoje svi nužni preduvjeti i u cijelosti opravdana društvena potreba.
