Univerzitet u Sarajevu - Pedagoški fakultet organizovao je promociju knjige "Jezička djelatnost čitanja - temelj funkcionalne pismenosti" autorica prof. dr. Mirele Omerović i Leile Hamzagić Kovačević, koja je upriličena u jučer, 31. oktobra 2024. godine u svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu.
Omerović je za "Avaz" rekla da je čitanje najkompleksnija oblast navedenog predmetnog kurikuluma koja sadrži najbrojnije odgojno-obrazovne ishode u odnosu na ostale oblasti jezičkog izražavanja.
- To je zato što razvojem vještine čitanja mlade osobe stječu najveći broj kompetencija potrebnih za uspješno djelovanje, život i rad u 21. stoljeću. Savremeni obrazovni sistemi usmjereni su na razvoj svih ključnih kompetencija čovjeka, od kojih je prva i osnovna kompetencija pismenosti ili komuniciranje na maternjem jeziku, čiji su razvoj i usavršavanje nemogući bez čitanja i pisanja kao složenih jezičkih djelatnosti koje se stječu učenjem. Poticanje razvoja i unapređenja komunikacijske kompetencije u ranoj dobi i u institucionalnom poučavanju maternjeg jezika uvelike ovisi o dinamici usvajanja čitanja, automatizaciji procesa čitanja i čitalačkim navikama učenika, što se svakako odražava i na njihovo učenje i ukupni uspjeh u školskim aktivnostima - kazala je Omerović.
Čitanje nije zanemareno
Istraživački dio u procesu pisanja ove knjige bio je vrlo izazovan istakla je Omerović.
- Dobili smo doista zanimljive povratne informacije od učenika sarajevskih gimnazija, koji su nam potvrdili da čitanje ipak nije zanemareno, ali je metodičke aspekte u poticanju čitalačkih navika potrebno suštinski mijenjati. Gimnazijalci su nam kazali da čitaju različite žanrove, posebno da više vole čitati knjigu u materijalnom obliku, listati njene stranice i družiti se s njom na taj način, samo im treba dati više mogućnosti izbora kad je riječ o određenim književnim djelima. Zastarjeli lektirni popisi ne mogu motivirati učenike na čitanje - dodala je Omerović.
Moždana aktivnost
Omerović je naglasila da su knjigu pisale sa zadovoljstvom nastojeći proniknuti u složene kognitivne procese obrade podataka uzimajući u obzir nevjerovatnu sposobnost ljudskog mozga.
- Neurolingvisti ističu da se naše neuronske mreže „recikliraju“ za čitanje; ljudski je mozak plastičan i posjeduje impresivnu sposobnost preoblikovanja na temelju iskustva. Pismenost mijenja čovjekovu moždanu aktivnost, ima dugoročni utjecaj na moždane sklopove i utječe na anatomiju mozga, pri čemu lijevo okcipitotemporalno područje korteksa igra ključnu ulogu u prepoznavanju napisane riječi - rekla je Omerović.
Kazala je da je knjiga namijenjena svima koji čitaju i čitanje doživljavaju procesom ključnim za duhovnu kulturu, unapređenje jezičko-komunikacijske i čitalačke kompetencije, te svima onima koji se aktivno zalažu za podizanje kvaliteta funkcionalne pismenosti u društvu.
