IZLOŽBA U SARAJEVU

Slikarica Lejla Slezović-Nikšić: Bavljenje umjetnošću istovremeno je privilegija i žrtva

Još kao student, gajila sam snažan afinitet prema britanskoj figurativnoj školi

Slezović-Nikšić: Bavi se problematikom savremenog djetinjstva. Avaz

7.5.2023

Slikarica Lejla Slezović- Nikšić iz Novog Pazara otvorila je prije nekoliko dana izložbu u Galeriji „Preporod u Sarajevu. U pitanju je izložba crteža i slika koje se bave problematikom savremenog djetinjstva i odrastanja.

Ova tema je prisutna u slikaricinom radu kroz nekoliko ciklusa i faza istraživanja ovog fenomena kao permanentnog procesa promjene u kojima se odvija svojevrsni proces odrastanja i sazrijevanja kroz svakodnevne aktivnosti od igre, druženja, učenja i psihološkog uobličenja kroz raznovrsne utjecaje sredine, aktuelne stvarnosti i medijskih sadržaja.

Kritički pogled

- Kakve su reakcije na postavku?

-Tematika kojom se bavim je izazvala ozbiljne reakcije, jer je poentirala problem kojeg je sociologija svjesna, ali na koji se ne odgovara u mjeri u kojoj bi trebalo. Ova tema je posebno zanimljiva za proučavanje i istraživanje u današnjem trenutku kada smo suočeni s različitim devijacijama koje su prisutne u društvu. Sve to budi kritički pogled i potrebu da se ukaže na savremene patologije kao i izazove s kojima se suočavaju današnje generacije. Nemili događaji koji su bolna prijetnja na zapadu, u našoj svijesti djeluju kao strani element, dok nas stravična realnost ne šokira i ostavi nijemim pred događajima koji su posljedica globalističkih politika i društvenih okolnosti koje zahvataju cijelo čovječanstvo. Paradigmatično zvuče riječi Sigmunda Frojda: „Dijete je otac čovjeka, ukazujući na fundamentalni značaj ranih iskustava u formiranju ličnosti“.

- Inače, gdje pronalazite inspiraciju?

- Inspiracija dolazi iz različitih izvora, raznovrsne literature, društveno političkih dešavanja, vlastitih iskustava i promišljanja, praćenja savremenih umjetničkih tokova, medijskog informiranja, putovanja.


Dio postavke u sarajevskoj galeriji. Avaz

Sloboda istraživanja

- Koliko je danas teško egzistirati kao umjetnik na ovim prostorima?

- Bavljenje umjetnošću je istovremeno velika privilegija, ali i žrtva. Posebno kada odrastate u umjetničkoj porodici, svjesni ste svih izazova koje taj put nosi. Ono što pruža izvjesnu dozu satisfakcije jeste sloboda istraživanja, promišljanja svijeta oko sebe, učenja i oslobađanja od stereotipa, stega i ograničenja.

- Čiji rad posebno cijenite kad je riječ o svjetskoj i bh. sceni?

- Još kao student, gajila sam snažan afinitet prema britanskoj figurativnoj školi. Obnova klasične tradicije u umjetnosti bila je povod da dublje istražim opsege, teme, modalitete i zahvate figurativnih tendencija u savremenoj umjetnosti. Umjetnici poput Lusijena Frojda (Lucian Freud) i Dženi Savil (Jenny Saville) odlikuje prenaglašena opservacija fizičkog izgleda koja je bolno istinita u svojoj izražajnosti. Naravno treba imati u svijesti velika imena umjetnika koji su dali doprinos afirmaciji ovih prostora: Hozo, Tikveša, Berber, Dragulj, Zec..

Traganje za istinom

- Koliko su Vaše slike odraz Vaših osjećanja?

-U velikoj mjeri ona izražavaju otvorenost prema naznačenoj temi, introspekciju i ispitivanje vlastitih osjećanja kao i stalno traganje za istinom i slobodom u vrlo dinamičnom vremenu ubrzanih globalnih promjena koje zahvataju i ove naše marginalne prostore.

U planu su izložbe koje čekaju na realizaciju, objavljivanje tekstova vezanih za naučnoistraživački rad.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.