Sarajevska filharmonija obilježava tokom cijele 2023. stoti rođendan. Povodom toga, direktor Vedran Tuce, sa svojim timom, isplanirao je da cijela ova sezona bude slavljeničkog karaktera. Od početka godine publika je uživala u nekoliko koncerata, a posebno se može izdvojiti gostovanje Stefana Milenkovića, koji je do sada bio vrhunac sezone.

Kruna sezone

- Naš slavljenički koncert najesen, kako je već i najavljeno, diriguje maestro Rikardo Muti (Riccardo) i na programu će biti dvije veličanstvene simfonije kao kruna ove jubilarne sezone, a do tada nas očekuje nekoliko vrhunskih događaja s fokusom na klavir koji smo kupili za svoj stoti rođendan. U aprilu će nastupiti pijanisti Ruben i Arsen Dalibaltajan (Dalibaltayan), u maju, u okviru SVEM-a, Simon Trpčevski i klarinetist Andreas Otensamer, a u junu naša violinistica Violeta Smailovoć-Huart. Većinu naših koncerata dirigovat će šef dirigent za ovu godinu Slaven Kulenović, ali s nama, kao gosti, nastupaju i dirigenti Ivo Lipanović, Ivan Leksis Krist (Evan Alexis Crist) i mnogi drugi - istakao je Tuce u razgovoru za „Avaz“, koji je govorio i o tome je li zadovoljan koliko država podržava razvoj kulture, odzivom publike te da li ove godine filharmonija planira i neka gostovanja.

Koje ste sebi ciljeve zadali da biste privukli mladu publiku?

- Posebno smo ponosni na naše programe za mladu i najmlađu publiku. Svake sezone imamo neke nove programe za naše najmlađe i trudimo se biti u samom vrhu svjetskih trendova. Ove godine izveli smo i premijeru velikog planetarnog hita „Wild Symphony“ Den Brauna (Dan Brown), ali konstantno izvodimo i još neke projekte za mlade i za učenike osnovnih i srednjih škola.

Jeste li zadovoljni odzivom publike i ko je danas Vaša publika?

- Živimo u vremenima izuzetno brze komunikacije i stalno ponavljam da ćemo imati publiku ukoliko budemo sve naše koncerte izvodili na umjetnički zadovoljavajućem nivou. Danas je vrlo lako zaviriti na internet i čuti najbolje na svijetu, sigurno da nam je to veliki izazov jer moramo pratiti svjetske trendove kad je u pitanju kvalitet izvedenog programa. Mi ćemo se truditi da na svakom koncertu dajemo svoj maksimum i siguran sam da će to publika cijeniti. Pokušavamo prilagoditi program ukusima i mlađe publike da bismo uspjeli osigurati kontinuitet i konstantno dovoditi novu publiku.

Šta je, prema Vašem mišljenju, generalno zadatak kulture, a samim tim i Filharmonije?

- Zadatak kulture u svakom društvu veoma je jasan, bez kulture nema opstanka društva i nema identiteta. Mislim da je Sarajevska filharmonija jedan od osnovnih stubova kulture u BiH. Napominjem da Sarajevska filharmonija opslužuje i Operu i Balet Narodnog pozorišta u Sarajevu, što nas čini mnogostruko važnim na našoj sceni.

Bilo je interesantnih projekata koji su izazvali i veliki publicitet. To su tzv. off programi – „Sarajevo, ljubavi moja“, „Red Bull Symphonic“ i koncertno izvođenje mjuzikla „Kosa“. Da li će biti još nekih iznenađenja?

- Moglo bi biti, ali, ako vam kažem, onda ne bi bilo iznenađenje. Programi koje ste naveli su, prema očekivanjima, dobro odjeknuli u našoj javnosti i za te koncerte tražila se uvijek karta više. To je jedan od načina na koji pokušavamo približiti Filharmoniju najširoj mogućoj publici i tako pokazati sve ono što ovakav jedan orkestar može da radi. Nastavit ćemo s tim tzv. off programima, ali maksimalno izbalansirano, jer ipak zna se šta je naša osnovna zadaća.

Jeste li zadovoljni koliko država podržava razvoj kulture?

- U kulturi sam skoro 30 godina i mogu reći da odnos vlasti prema kulturi nikad nije bio bolji nego u ove posljednje dvije godine. Kultura je konačno našla prave prijatelje u Edinu Forti, Samiru Avdiću, Srđanu Mandiću i Benjamini Karić, u federalnim ministarstvima, ali i ministarstvima na državnom nivou. Posebno ističem Federalno ministarstvo kulture i sporta i Ministarstvo civilnih poslova BiH. Ovi ljudi su, u vrlo kratkom periodu, uradili za kulturu mnogo više nego svi njihovi prethodnici od samostalnosti BiH. Digli su ljestvicu visoko i nadam se da će odsad kultura biti važna vlastima upravo onoliko koliko i zaslužuje. Neka nove vlasti, na svim nivoima, samo nastave dalje jer uvijek može bolje. 

Nepopunjen kadar

Planirate li neka gostovanja u drugim državama?

- Planiramo gostovanja u zemljama regije, ali to je još u fazi dogovaranja. Imamo veliku želju da svake godine napravimo jednu turneju po našim gradovima koji imaju prostor da prime ovakav sastav. To mi je jedan od prioriteta i mislim da za takvim gostovanjima vlada veliki interes u gradovima BiH.

Da li ste popunjeni na svim pozicijama/instrumentima?

- Nažalost, ne. Sarajevska filharmonija još nije kadrovski popunjena i ne može samostalno, bez angažmana vanjskih saradnika, odsvirati nijedan koncert ili izvesti operu i balet. Nemamo još kompletiran ni najmanji sastav simfonijskog orkestra, tzv. a due sastav, ali čini se da će se i to uskoro promijeniti. S bivšim premijerom KS Edinom Fortom počeli smo raditi na projektu zapošljavanja novih kadrova, a novi premijer KS nedavno je, u svom ekspozeu, obećao da ćemo dovršiti taj posao i osigurati da Sarajevska filharmonija dočeka svoj stoti rođendan s kompletiranim „a due“ sastavom. Napominjem da bismo ovim korakom došli tek na pola potrebnog kadra koji jedna filharmonija treba imati u konačnici, ali, kako rekoh, neka nove vlasti nastave tamo gdje se stalo jer uvijek može bolje.

Status zaposlenika

- Treba napomenuti da smo završili sistematizaciju radnih mjesta koja je čekala skoro 15 godina i tako popravili status naših zaposlenika. Osigurali smo sredstva da možemo, barem povremeno, rotirati solističke pozicije, uveli praksu šefa dirigenta sezone, koncert-majstora sezone, razvili sistem produkcije i propagande na svim društvenim mrežama, osavremenili komunikaciju s publikom, konačno osigurali našoj publici mogućnost online kupovine karata za sve naše koncerte, aktivirali sve pozicije šefova dionica i omogućili im da izvršavaju svoje zadatke, uveli poseban oblik druženja s publikom u toku pauza na koncertima, napravili poseban pristup medijima i značajno podigli vizibilnost filharmonije.

Jedini smo profesionalni orkestar u zemlji i smatram da moramo imati posebnu pažnju svih nivoa vlasti kako bismo uspjeli ispuniti svoju zadaću.