Dok se zbrajaju rezultati izuzetno uspješne turističke sezone, koja je, prema finansijskim pokazateljima, premašila onu rekordnu iz 2019. godine, dotle sve veći broj ekonomskih stručnjaka i analitičara gotovo uglas upozorava na to da građane BiH očekuje teška jesen, a još teža zima.

Među brojnim razlozima za to su, prije svega, poskupljenja hrane, koja, kao po pravilu, uslijede lančano nakon svakog skoka cijena goriva.

Posljednji skok je već zadao glavobolje građanima, a nije isključen ni novi rast.

Cijene prehrambenih proizvoda, ali i higijenskih potrepština su već odavno na bezobrazno visokom nivou, a poznato je i da domaćinstva u BiH u svom mjesečnom trošku najveći dio izdvajaju upravo na hranu.

Poznato je i da visina potrošačke korpe, prema sindikalnom izračunu, dostiže iznos od skoro 3.000 KM, a, uz kritične cijene hrane, upozorava se na rast cijena energenata. Već sada su brojni građani na mukama, jer su cijene ogrjeva i do 30 posto više nego lani.

Tako je uzaludno građanima koji imaju prosječnu plaću uzimati u ruke papir i olovku i bilježiti troškove. Da ne govorimo o onima koji su na minimalcu i prisiljeni su prehranjivati, naprimjer, četveročlanu porodicu u kojoj su i djeca školskog uzrasta. Ili, pak, o penzionerima za koje se govori da su umjetnici preživljavanja.

Svima njima je užasna inflacija već odavno pojela primanja, a da trenutna situacija sve više postaje nesnošljiva, pokazuje činjenica da su zdravstveni radnici u Hercegovačko-neretvanskom i u Kantonu Sarajevo najavili generalni štrajk. I jedni i drugi traže povećanje satnice ili, bolje rečeno, veća primanja.

Ako vlasti ništa ne poduzmu, generalno, da svakodnevicu građana učine podnošljivijom, val nezadovoljstva bi mogao biti sve veći.

A nije da ne mogu. Jer, ako je išta pozitivno donijela užasna inflacija, onda je to rekordno punjenje budžeta. Dakle, para ima, pare nisu problem.