Ostaviti razlike postrani i zajedno krenuti ka NATO-u i Evropskoj uniji, poruka je američkih kongresmena Roberta Aderholta i Džona Mulenara (John Moolenaar) parlamentarcima iz BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Kosova, Mađarske, Sjeverne Makedonije i Rumunije na molitvenom doručku za jugoistočnu Evropu u Mostaru.
Tradicija foruma, koji se u SAD organizira od 1953. godine s ciljem promocije saradnje i razumijevanja, nastavljena je u gradu na Neretvi. A u svjetskoj diplomatiji i planovima američkih kongresmena to ne može biti slučajnost.
Nakon dugogodišnjeg zatišja i čekanja da se bh. i regionalni lideri međusobno razumiju i dogovore, niz je događaja koji najavljuju da će im u tome ponovo pokušati pomoći i međunarodna zajednica, SAD i Njemačka prije svih. Utisak je da se naša zemlja još od Dejtona nije spominjala tako često kao ovih mjeseci i dana u centrima odlučivanja u svijetu, pogotovo u trokutu Berlin - Vašington - sjedište NATO-a u Briselu.
Mjesecima najavljivana odluka o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH desila se preko noći, pa je ostavka Valentina Incka (Inzko) i imenovanje Kristijana Šmita (Christian Schmidt), uprkos protivljenjima Rusije, mogući signal da je dogovor o novom planu za BiH postignut. Povod novoj mobilizaciji su anonimni non-paperi s novim/starim planovima o prekrajanju granica, ali i činjenica da Balkan već godinama predstavlja trn u peti civiliziranom svijetu.
Zadaće podijeljene u regionu su jasne, Srbija i Kosovo da postignu dogovor o međusobnom priznanju, BiH da krene u reforme…, a svi zajedno u NATO i EU. U procesu približavanja Balkana uređenim evropskim društvima vjerovatno nijedna od ovdašnjih politika neće biti zadovoljna, jer svakim korakom ka EU gube carstva koja počivaju na podjelama, korupciji, neradu i nezasluženim privilegijama. Zato se treba nadati da će SAD i Evropa, osim ljubaznih uputa i doručaka, imati spremne i druge mehanizme, ali i da će građani prepoznati novu šansu da barem odškrinu vrata ka boljem životu.
