Inauguracija novog predsjednika u Vašington, D.C., šezdeseta po redu, uvijek je značajan događaj koji privlači pažnju kako američke, tako i svjetske javnosti. Ove godine, međutim, fokus nije samo na političkom značaju smjene vlasti, već i na vremenskim prilikama – prema prognozama, ovo bi mogla biti najhladnija inauguracija u posljednjih 40 godina, s temperaturama koje će se spustiti do -6 stepeni Celzijusa. Sinoć je u Vašingtonu, D.C. padao i snijeg. Zbog izuzetno niskih temperatura, inauguracijski govor i prateći događaji održat će se unutar Rotonde Kapitola, što je rijedak presedan, posljednji put zabilježen 1985. godine, kada je Ronald Reagan polagao zakletvu.

Međutim, mnogi smatraju da vremenski uslovi nisu jedini razlog za premještanje ceremonije u zatvoreni prostor, već da su sigurnosni razlozi također igrali ključnu ulogu. Na ulicama Vašingtona primijenjene su dodatne sigurnosne mjere, dok je predsjednička povorka (motorcade) opremljena novim sistemima za pravovremeno detektiranje dronova i drugih potencijalnih prijetnji. Ove pojačane mjere reflektiraju visoki nivo opreza uoči danasnje inauguracije i rastuće izazove u domenu sigurnosti.

Ova inauguracija ima poseban historijski značaj, jer Donald Trump postaje 47. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država i tek drugi lider u američkoj historiji koji se vraća u Bijelu kuću nakon pauze od jednog mandata. Prije njega, jedini predsjednik kojem je to pošlo za rukom bio je Grover Cleveland krajem 19. stoljeća, što ovom trenutku daje dodatnu političku težinu i simboliku.

Duboke podjele

Na ceremoniji se očekuje prisustvo brojnih svjetskih lidera i visokih zvaničnika, uključujući premijerku Italije Đorđu Meloni, predsjednika Salvadora Nađiba Bukelea, predsjednika Argentine Havijera Mileija, visoku delegaciju NR Kine i dr. (Iz regiona prisustvovati će premijer Sjeverne Makedonije). Ipak, pojedine zemlje Evropske unije, posebno Francuska i Njemačka, odlučile su poslati niže rangirane zvaničnike, što mnogi analitičari tumače kao znak neslaganja s Trampovom politikom. Bosnu i Hercegovinu na inauguraciji će predstavljati ambasador BiH u SAD Sven Alkalaj, što je slučaj i s većinom drugih država, osim onih čiji su lideri dobili lične pozivnice od predsjednika Trumpa.

Od američkih političara, dolazak su potvrdili bivši republikanski predsjednik Džordž W. Buš i njegova supruga Laura Buš, bivši predsjednik Barak Obama (supruga Mišel neće prisustvovati), te demokratski i republikanski senator i kongresmeni. S druge strane, nekoliko ključnih demokratskih lidera odlučilo je bojkotovati inauguraciju, uključujući bivšu predsjednicu Predstavničkog doma Nensi Pelosi i senatora Bernija Sandersa. Njihovo odsustvo dodatno naglašava duboke političke podjele koje oblikuju američki politički pejzaž.

Pored političara, inauguraciji će prisustvovati i vodeći američki i svjetski biznismeni, uključujući Ilona Maska, osnivača Tesle i SpaceX-a, Džefa Bezosa, osnivača Amazona, Džejmija Dimona, izvršnog direktora JPMorgan Chasea, te nekoliko vodećih investitora s Wall Streeta, poput Stivena Švarcmana iz Blackstone Groupa. Prisustvo ovih biznismena signalizira interes privatnog sektora za ekonomske politike koje će nova administracija usvojiti, posebno u vezi s deregulacijom, poreznim reformama i trgovinskim sporazumima.

Također, jedan značajan politički trenutak odnosi se na predsjednika Džoa Bajdena, koji će prisustvovati inauguraciji svog nasljednika. Ovo je u kontrastu s prethodnom inauguracijom, kada Donald Tramp nije prisustvovao ceremoniji zbog svojih poznatih razloga vezanih za neprepoznavanje izbornih rezultata i napada njegovih pristaša na Kapitol 6. januara, što je izazvalo duboke političke i institucionalne podjele u zemlji. Bajden i Tramp će se sastati u Bijeloj kući u 9:45 jutros po američkom vremenu, gdje će zajedno popiti kafu prije nego što krenu na Kapitol Hill, što će biti simboličan trenutak za američku politiku.

U Vašingtonu vlada užurbana atmosfera – grad je preplavljen posjetiocima, sigurnosne mjere su podignute na najviši nivo, a građani su podijeljeni u svojim očekivanjima. Dok jedni vjeruju da će povratak starog-novog predsjednika donijeti stabilnost i ekonomski napredak, drugi su skeptični, naročito u kontekstu političkih i društvenih izazova s kojima se zemlja suočava.

Tradicionalni protokol

Ceremonija polaganja zakletve slijedi tradicionalni protokol. Jutros će se održati vjerski obred kojem prisustvuju predsjednik i potpredsjednik sa svojim porodicama, nakon čega će uslijediti svečani dolazak na Kapitol. Donald Tramp će tada položiti zakletvu pred predsjednikom Vrhovnog suda, a očekuje se da inauguraciju uživo prati više od 200.000 ljudi, uključujući i veliki broj demonstranata koji su se okupili kako bi izrazili svoje neslaganje s novom administracijom. Milioni građana pratit će događaj putem televizije i interneta.

Odmah po ulasku u Bijelu kuću, Tramp planira izdati niz (najava je oko 50 do 100 izvrsnih naredbi) izvršnih naredbi kojima će poništiti ključne odluke prethodne administracije. Među prvim potezima očekuje se ukidanje regulacija vezanih za imigraciju, energetski sektor i zdravstvenu politiku, uz naglasak na jačanje domaće proizvodnje i ekonomskog rasta. Također, očekuje se da će potpisati naredbe koje se odnose na jačanje južne granice, vraćanje određenih trgovinskih politika i smanjenje saveznih propisa koji, prema njegovom mišljenju, koče američku ekonomiju. Trumpov tim već je pripremio strategiju za brze promjene u vanjskoj politici, uključujući redefinisanje odnosa s ključnim saveznicima i rivalima.

Očekuje se da će se Tramp vratiti politici iz svog prvog mandata, koja se oslanja na slabljenje multilateralizma i jačanje unilateralizma zasnovanog na snazi i politici "Amerika prva". Njegov pristup će biti striktno "transakcioni", gdje će se odnosi s drugim zemljama temeljiti na direktnim interesima Sjedinjenih Država, a ne na dugoročnim savezima i koalicijama. Moguć je izlazak iz određenih multilateralnih ugovora, kao i slabljenje američke podrške NATO-u i Evropskoj uniji, što bi moglo značajno uticati na globalni balans moći.

Mediji ističu da će inauguracija biti obilježena simbolikom jedinstva i obnove povjerenja u američke institucije. Građani, međutim, ostaju podijeljeni – hoće li novi lider uspjeti ispuniti svoja obećanja i odgovoriti na izazove u politički neizvjesnom periodu, ostaje da se vidi.

(Autor je viši savjetnik za globalnu sigurnost i diplomatiju Instituta za razvojni utjecaj u Vašingtonu i bivši bh. diplomata)