NA DANAŠNJI DAN

Američka glumica Goldi Havn slavi 79. rođendan

Danas je četvrtak, 21. novembar/studeni 2024. godine, do kraja godine preostalo je još 40 dana

Goldi Havn. Ew.com

I. P.

prije 3 sata 15 minuta

Na današnji dan 1945. godine, rođena je američka glumica Goldi Havn (Goldie Hawn) koja je osvojila Oskara 1969. godine za debitantnu ulogu u filmu "Kaktusov cvijet".

Na pozorišnim daskama debitirala je 1961. godine ulogom Julije u drami koju je postavila jedna glumačka družina. Glumila je u nizu uspješnih ostvarenja tokom 1970-ih, 1980-ih i 1990-ih godina. Ispočetka je bila u televizijskim serijama, gdje je glumila "glupu plavušu".

Uz Oskara i Zlatni globus, dva puta je bila domaćica dodjele Oskara. Prvi put su joj partneri bili Džin keli (Gene Kelly), Volter Metju (Walter Matthau), Džordž Segal (George) i Robert Šou (Shaw), a drugi put Čevi Čejs (Chevy Chase) i Pol Hogan (Paul).

Uspješna je i kao redateljica i producentica.

Fransoa Mari Arue – Volter. Wikipedia.org

Rođen francuski filozof, pisac i historičar Volter

1694. - Rođen francuski filozof, pisac i historičar Fransoa Mari Arue (François Marie Arouet), poznat kao Volter, saradnik prosvjetiteljske "Enciklopedije". Najpoznatija djela: "Kandid", "Zadig", "Mikromegas", "Djevica orleanska", "Ogled o običajima i duhu nacija", "Historija Karla Dvanaestog", "Edip", "Brut", "Zaira", "Cezar", "Nanina", "Rasprava o čovjeku"...

1768. - Fridrih Šlejermaher (Friedrich Schleiermacher), njemački filozof, teolog i profesor, jedan od najznačajnijih predstavnika protestantske teologije i utemeljitelj savremene filozofske hermeneutike, rođen je na današnji dan. Od 1804. do 1807. Šlejermaher je radio kao profesor na Univerzitetu u Haleu, a 1810. bio je jedan od osnivača Univerziteta u Berlinu. Jedno vrijeme obavljao je i dužnost sekretara Pruske akademije nauka.

1811. - Umro njemački književnik Hajnrih fon Klajst (Heinrich von Kleist), izdavač časopisa „Phobus“ u Drezdenu i „Berliner Abendblater“ u Berlinu. Pisao je drame, tragedije s antičkim motivima, patetične patriotske komade. Njegova komedija u slobodnim stihovima „Razbijeni vrč“ jedno je od najboljih djela njemačke romantike.

1871. – Mozes Gal (Moses Gale) patentirao upaljač.

1877. – Tomas Edison (Thomas) objavio pronalazak fonografa, mašine za bilježenje i reprodukciju zvuka.

1898. – Pjer i Marija Kiri (Pierre i Marie Curie) u saradnji s Gustaveom Bemontom otkrili radij.

1902. - Rođen američki pisac Isak Baševis Singer (Isaac Bashevis Singer), dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1978. godine. Djela: "Rob", „Satana u Goraju“, „Mađioničar iz Lublina“.

Ivo Serdar. Portalnovosti.com

Preminuo hrvatski glumac Ivo Serdar

1985. - Preminuo Ivo Serdar, jugoslavenski i hrvatski filmski i pozorišni glumac. Diplomirao je na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Isprva je bio član pozorišta u Varaždinu i zagrebačke Komedije, a od 1966. igrao je u zagrebačkom HNK-u. Često je glumio na televiziji, uglavnom komične uloge, a nastupao je i na filmu ("Crne ptice", "Slučajni život", "Snađi se druže"). Otac je glumca Igora Serdara.

1995. - U bazi zračnih snaga Wright-Patterson u Dejtonu, u SAD, Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević, tadašnji predsjednici BiH, Hrvatske i Jugoslavije, parafirali su Dejtonski mirovni sporazum kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Dejtonski sporazum je o ustrojstvu države Bosne i Hercegovine, a sadrži i Ustav BiH, koji je donesen voljom strana koje su potpisale Sporazum, uz prisustvo glavnog američkog pregovarača i posrednika Ričarda Holbruka (Richard Holbrooke) te generala Veslija Klarka (Wesley Clark). Službeno potpisivanje Sporazuma upriličeno je u Jelisejskoj palači u Parizu, 14. decembra 1995. godine. Francuska je čuvar originala Dejtonskog sporazuma.

2006. - Umrla Ksenija Zečević, srbijanska kompozitorica i pijanistkinja, poznata po komponovanju filmske i dramske muzike. Njeno posljednje djelo je „Rekvijem za Nikolu Teslu“. Osvojila je veliki broj nagrada i priznanja, a sarađivala je s najvećim rediteljima i pozorišnim kućama u Srbiji. Kratko vrijeme radila je kao asistentica na Fakultetu muzičke umjetnosti u Beogradu te kao umjetnička direktorica Pozorišta na Terazijama.

2012. - Preminuo Mladen Bašić, hrvatski pijanist i dirigent. Godine 1959., bio je imenovan direktorom Opere Landestheatera u Salcburgu, gdje je godinu kasnije bio angažiran i kao šef-dirigent orkestra Mozarteum. Od 1962. do 1972. bio je stalni gost-dirigent znamenitog Gran Teatre del Liceu u Barseloni. U sezoni 1967. i 1968. djelovao je kao prvi dirigent Opere u Frankfurtu, od 1968. do 1970. bio je direktor Splitskog ljeta i Opere HNK u Splitu. Od 1970. do 1978. bio je stalni dirigent i šef programa Zagrebačke filharmonije, ali i bliski saradnik Lovre von Matačića. Od 1978. pa sve do 1990. bio je generalni muzički direktor grada Mainca, obnašajući dužnosti direktora Opere i šefa-dirigenta Filharmonijskog orkestra.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.