Na današnji dan 1922. godine, umro je francuski pisac Marsel Prust (Marcel Proust), autor jednog od najboljih svjetskih romana, njegovog životnog djela „Traganje za izgubljenim vremenom“. Uzdižući likove u svojim djelima do univerzalnosti djejstvom veoma produbljene psihologije te istančanim uočavanjem konstanti ljudske prirode, izvršio je ogroman utjecaj na evropski roman 20. vijeka.

Prust se rodio u Parizu, 10. jula 1871. godine, u bogatoj porodici. Otac mu je bio ugledan patolog i epidemiolog, zaslužan za proučavanje i pokušaje izlječenja uzroka i širenja kolere, a majka obrazovana žena koja mu je prenijela ljubav prema pisanoj riječi. Tokom studija na Fakultetu političkih nauka i prava na Sorboni, počeo je pisati eseje, prikaze i priče.

Svoj prvi roman, „Žana Santeja“, koji je ostao nedovršen i neobjavljen za piščevog života, Prust je počeo da piše 1896. godine. Iste godine je objavio i prvu knjigu, zbirku priča i eseja, „Zadovoljstva i dani“. Prvu knjigu svog, u to vreme, trotomnog romana, „U Svanovom kraju“, objavio je o svom trošku u novembru 1913.

Za vrijeme Prvog svjetskog rata, dok nije mogao da objavljuje, jer su pariski izdavači bili obustavili poslove, Prust je napisao pet novih tomova svog remek-djela „Traganja za izgubljenim vremenom“. Prerana smrt spriječila ga je da izvrši finalne izmjene na svom monumentalnom djelu koje je u cjelini posthumno objavio njegov brat Rober.

Rođen kompozitor Veber, tvorac njemačke romantične opere

1786. - Rođen njemački kompozitor Karl Marija Fridrih Ernst fon Veber (Carl Maria Friedrich Ernst von Weber), tvorac njemačke romantične opere. Vodio je opere u Pragu i Drezdenu, a radio je i u Londonu, gdje je umro, 1826. godine. Djela: opere "Čarobni strijelac", "Eurijante", "Ribecal" (nedovršena), "Silvana", "Abu Hasan", "Oberon", koncerti "Koncertni komad za klavir i orkestar", "Poziv na igru", "Koncertino za klarinet i orkestar".

1787. - Francuski slikar Luj Žak Mande Dager (Louis-Jacques-Mande Daguerre), zahvaljujući čijem je izumu, nazvanom "dagerotipija", prvi put praktično omogućena izrada fotografija, rođen je na današnji dan.

1860. - Rođen poljski državnik, pijanist i kompozitor Ignac Jan Paderevski, profesor Konzervatorija u Varšavi. Od 1919. do 1921. bio je premijer i šef diplomatije, a 1940. predsjednik Poljske. Djela: opera "Manra", "Poljska fantazija" za klavir i orkestar, jedna simfonija, klavirska djela, solo pjesme.

1883. - U SAD prihvaćeno standardno računanje vremena i Zemlja je podijeljena na četiri vremenske zone.

Rođen Antun Branko Šimić, utemeljitelj modernog pjesništva

1898. - Rođen Antun Branko Šimić, hrvatski pjesnik i esejist. U osmom razredu, 1917. godine, napustio je školovanje zbog izdavanja književnog časopisa “Vijavica” u Zagrebu, a književni časopis “Juriš” pokrenuo je 1919. godine pod utjecajem njemačkog ekspresionističkog lista “Der Sturm”. Godine 1923., pokrenuo je i treći časopis “Književnik”. Nakon teške upale pluća, 1924. godine, Šimić je obolio od tuberkuloze, od koje je, uprkos liječenju, preminuo u dvadeset i sedmoj godini, u Zagrebu, 2. maja 1925. godine. Zbirka Šimićevih pjesama „Preobraženja“, izdata u Zagrebu 1920. godine, naziva se kamenom temeljcem modernog hrvatskog pjesništva.

1903. – Sjedinjene Američke Države s Panamom potpisale ugovor kojim su dobile neograničeno pravo korištenja Panamskog kanala. Tek 1979. je dogovoreno da se kanal, 31. decembra 1999., vrati Panami.

1905. - Rođen srbijanski pisac Jovan Popović, pripadnik grupe književnika koja je između dva svjetska rata njegovala socijalnu literaturu. Djela: zbirke pjesama "Hadžija večnosti", "Ples nad prazninom", proza "Lica u prolazu", "Istinite legende", "Reda mora da bude", "Sremska hronika", studije i eseji "Đura Jakšić i njegovo doba", "Sterija i počeci srpske drame", "Svetozar Marković".

1906. – Džordž Vald (George Wald), američki hemičar i fiziolog, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu, 1967. godine, rođen je na današnji dan.

1928. - „Parobrod Vili“ (Steamboat Willie), prvi animirani crtani film u kojem se pojavio Miki Maus (Mickey Mouse), prikazan u njujorškom kinu „Koloni teatar“.

1942. - Rođena američka glumica Linda Evans, najpoznatija po ulozi Kristl Kerington (Krystle Carrington) iz kultnog filmskog serijala "Dinastija".

1942. - Suzan Salivan (Susan Sullivan), američka glumica, najpoznatija po ulogama Lenore u dnevnoj sapunici NBC-a „Another World“ i Luiz Adams (Lois) u ABC sitcomu „It's a Living“, rođena je na današnji dan.

1946. - Rođen Alan Din Foster (Dean), američki pisac fantastike i naučne fantastike. Napisao je nekoliko serija knjiga, više od 20 samostalnih romana i mnoge novelizacije filmskih scenarija.

1953. - Alan Mur (Moore), engleski romanopisac i tvorac stripova, koji nosi epitet najboljeg pisca grafičkih novela, rođen je na današnji dan.

1956. - Umro Dobrica Milutinović, najveći srbijanski romantičarski pozorišni glumac, prvak Drame nacionalnog teatra. Muzej pozorišne umjetnosti i Savez dramskih umjetnika Srbije su 1980. u saradnji sa Zlatarom u Majdanpeku ustanovili "prsten Dobrice Milutinovića", nagradu za glumačko životno djelo.

Umro Nils Bor, danski fizičar i nobelovac

1962. - Umro Nils Bor (Niels Bohr), danski fizičar, profesor na univerzitetima u Kembridžu, Mančesteru, Kopenhagenu i voditelj Instituta za teorijsku fiziku (od 1920.). Ideju kvantizacije, koju su Maks Plank (Max Planck) i Albert Ajnštajn (Einstein) uveli za elektromagnetsko zračenje (foton), Bor je primijenio na Rutherfordov planetni model vodikovog atoma i objašnjavajući izmjerene talasne dužine u spektru atomskog vodika izveo načelo korespondencije koje povezuje klasičnu fiziku i kvantnu fiziku. Također, Bor je uveo model kapljice tekućine za atomsku jezgru, koji je bio važan za razumijevanje nuklearnih procesa. Za zasluge u istraživanju strukture atoma i objašnjenje zračenja iz atoma dobio je Nobelovu nagradu za fiziku, 1922. godine.

1969. - Modul američkog svemirskog broda "Apolo 12" s astronautima Čarlsom Konradom (Charles Conrad) i Alenom Binom spustio se na Mjesec. Bio je to drugi svemirski brod koji je dotakao Mjesečevo tlo.

1990. - Održani prvi Opći izbori u SR Bosni i Hercegovini.

1993. - Preminuo Ante Lambaša, utemeljitelj jugoslavenskog plivanja i vaterpola. Bio je jedina osoba koja je istovremeno obnašala dužnosti predsjednika Svjetske plivačke federacije (FINA) i Evropske plivačke federacije (LEN). Osim toga, Lambaša je bio suosnivač Plivačkog saveza SFR Jugoslavije, 1948., kapiten jugoslavenske vaterpolo reprezentacije, suosnivač Kupa evropskih šampiona u vaterpolu 1963., te direktor Svjetskog prvenstva u plivanju, skokovima u vodu, vaterpolu i sinhroniziranom plivanju u Beogradu 1973. godine. U LEN-u je bio član ureda od 1950., predsjednik tehničkog vaterpolo odbora 1968–72., potpredsjednik Saveza 1978–80., predsjednik 1982–86., zatim doživotni počasni predsjednik, a u FINA-i potpredsjednik 1964–68., počasni rizničar 1968–80., predsjednik 1980–84. i poslije doživotni počasni član. U Beogradu se od 1993. održava međunarodno takmičenje u plivanju Memorijal „Ante Lambaša“.

2001. - Umrla Ela Peroci, slovenska književnica, autorica čuvene priče za djecu "Maca papučarka" (u slovenskom originalu: "Muca copatarica").

2017. - Preminuo Naim Sulejmanoglu (Suleymanoglu), turski dizač tegova, višestruki olimpijski pobjednik, svjetski prvak i svjetski rekorder. Titulu svjetskog prvaka osvojio je sedam puta, evropskog prvaka šest puta, a različite svjetske rekorde postavljao je nevjerovatnih 46 puta.