Više desetljeća saradnje Rusije s Evropskom organizacijom za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi bliži se kraju, prenosi u nedjelju dpa, ističući pritom da su naučnici te evropske instituciju sarađivali s Rusijom i za vrijeme hladnog rata.
Beate Heinemann, direktorica odjela za fiziku čestica u njemačkom istraživačkom centru Electron Synchrotron (DESY) u Hamburgu, rekla je za dpa da će povlačenje Rusije imati brojne negativne posljedice.
- To ne znači da će neka istraživanja zbog prekida saradnje biti nemoguća, ali biti će puno teže i sporije, bit će kašnjenja - rekla je Jeinemann.
CERN, utemeljen na vrhuncu hladnog rata 1954., jedna je od najvažnijih istraživačkih institucija za fiziku čestica i dom je najsnažnijeg ubrzivača čestica na svijetu.
Na istraživanjima u CERN-u radi više hiljada naučnika iz cijelog svijeta. U projekte je bilo uključeno oko 1.000 naučnika iz Rusije, rekao je direktor istraživanja u CERN-u Joachim Mnich.
- Prije odlaska, puno su pomogli u prenošenju svoje stručnosti, koliko god su mogli - rekao je Mnich.
- Naučnici CERN-a su radili s Rusijom tokom hladnog rata, potaknuti naučnom znatiželjom i u miroljubivom okruženju. Čini se da to više nije moguće, to je golema šteta - rekao je Markus Klute, voditelj Instituta za eksperimentalnu fiziku čestica na Institutu za tehnologiju (KIT) u Karlsruheu.
CERN je u junu 2022. odlučio prekinuti sporazume o saradnji s Rusijom i Bjelorusijom zbog rata u Ukrajini. Petogodišnji sporazum s Bjelorusijom je istekao 27. juna , a s Rusijom istječe 30. novembra.
Odlazak ruskih naučnika ozbiljno će utjecati na projekte CERN-a, uključujući eksperimente na Velikom hadronskom sudaraču (LHC), jer je Rusija činila 4.5 posto proračuna tih eksperimenata, tj. godišnje je pridonosila 2.3 miliona švicarskih franaka.
