Predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) okrivio je za svoj loš nastup u debati prošle sedmice jet lag, rekavši novinarima da "nije bio baš pametan" što je prije debate "putovao oko svijeta nekoliko puta".

Zamalo zaspao

- Nisam slušao svoje osoblje, a onda sam zamalo zaspao na sceni - rekao je.

Predsjednik Bajden, 81, se posljednji put vratio s putovanja 15. juna, skoro dvije sedmice prije debate 27. juna.

Predsjednikove primjedbe dolaze zbog panike unutar stranke  uoči izbora u novembru zbog njegove mentalne sposobnosti kao i nakon što ga je kongresmen iz Teksasa pozvao da se povuče.

- Nadam se da će donijeti bolnu i tešku odluku da se povuče - rekao je predstavnik Lojd Dodžet (Lloyd Doggett) u izjavi u utorak.

Činilo se da se Bajden mučio sa nekim odgovorima tokom debate s bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom prošlog četvrtka.

- To nije izgovor, već objašnjenje - rekao je Bajden na privatnoj akciji prikupljanja sredstava u Virdžiniji u utorak navečer, misleći na problem sa jet lagom. On se također izvinuo za svoj nastup i rekao da je od esencijalne važnosti da dobije reizbor - prenosi ABC News.

Počinjao dan u podne

Zvaničnici Bijele kuće ranije su rekli da se borio s prehladom na dan debate. Predsjednik u utorak nije spomenuo nikakvu bolest. Glasnogovornica Bijele kuće rekla je ranije tokom dana da nije uzimao nikakve lijekove protiv prehlade tokom debate.

Bajden je također proveo šest dana u Camp Davidu, predsjedničkom centru izvan Washingtona, pripremajući se za svoju debatu protiv Donalda Trumpa.

New York Times je, pozivajući se na neimenovani izvor upoznat sa Bajdenovim rasporedom, izvijestio da su mu dani počinjali u 11:00 svakog jutra i da je svaki dan imao vremena da odspava.

Novine su također objavile da je bio toliko iscrpljen od svog putovanja da su njegove pripreme za debatu prekinute za dva dana kako bi mu dali vremena da se odmori u svojoj kući na plaži u Delaveru.

Njegove godine su briga građana SAD koja već dugo tinja, a birači su u više anketa kazali da misle da je prestar da bi bio efikasan, međutim, on je obećao da će ostati u trci uprkos nastupu u debati.

U petak se očekuje da će dati premijerni intervju Džordžu Stefanopolusu (George Stephanopoulos) iz ABC Newsa, što će biti prvi intervju od debate. U tom intervjuu će zasigurno morati odgovoriti na neka teška pitanja, ali u kombinaciji pritiska javnosti i zdravstvenim stanjem predsjednika, moglo bi doći do novih neugodnosti prilikom javnog nastupa.

Podrška Kamali Heris

Istaknuti demokratski zastupnici izrazili su zabrinutost u vezi sa Bajdenovim godinama i izdržljivošću, međutim, ozbiljna priča je počela tek nakon što ga je zastupnik Dodžet pozvao da se povuče kandidaturu.

Ostale demokrate su također priznali strah, ali su naglasili da je odluka o tome samo Bajdenova.

Jedan od najvažnijih pobornika predsjednika Bajdena, kongresmen Džim Klajburn (Jim Clyburn) iz Južne Karoline, rekao je da će podržati potpredsjednicu Kamalu Heris (Harris) kao kandidata stranke ako Bajden podnese ostavku, međutim naglasio je da želi da izbor bude samo između Bajdena i Harris.

Drugi kandidati

Vašington post (VP) je imenovao deset demokratskih političara koji bi mogli da zamijene američkog predsjednika Džozefa Bajdena u izbornoj trci, napominjući da ta promjena ne bi bila nimalo laka.

Da bi se to dogodilo potrebna je saglasnost samog Bajdena, za kojeg su glasali skoro svi delegati na konvenciji Demokratske stranke u avgustu.

Međutim, prema pisanju vašingtonskog lista, ukoliko se demokrate ipak odluče za zamjenu, u igri je deset glavnih kandidata, među kojima su potpredsjednica SAD Kamala Heris (Haris), guvernerka Mičigena Gretchen Whitmer (Grečen Vitmer), državni sekretar za transport Pit Butigig (Pete Buttigieg), guverneri Pensilvanije, Kalifornije i Kolorada Džoš Šapiro (Josh Shapiro), Gevin Njusom (Gavin Newsom) i Džared Polis (Jared) , kao i senator iz Džordžije Rafael Vornok.

Pored senatorke Minesote Ejmi Klobučar (Amy Klobuchar) i guvernera Kentakija Endija Bešira (Andy Beshear), Vašington post je kao jednog od kandidata koji bi mogao da zamijeni Bajdena naveo i bivšu prvu damu Mišel Obamu (Michel Obama).

Najvjerovatniji kandidat, prema pisanju Vašington posta je Grečen Vitmer (Gretchen Whitmer), jedna od zvijezda u usponu u Demokratskoj stranci.

Druga „prolazna“ opcija je Džoš Šapiro, koji je, prema pisanju lista, pripreman da bude glavni demokratski kandidat do 2028.

Nema interesovanja

Kako navodi Vašington post, idealna opcija bila bi Mišel Obama, supruga bivšeg predsjednika Baraka Obame, ali ona nije pokazala interesovanje da se kandiduje.

Potpredsjednica Kamala Heris najvjerovatnije bi ispala iz trke, pošto je otprilike nepopularna kao Bajden, ocjenjuje VP.

CNN je, pozivajući se na izvore, prenio da visoki članovi američke Demokratske partije sada neće vršiti pritisak na Bajdena da ga primoraju da se povuče iz izborne trke.

Ishod povlačenja

- Da bi se zamijenio kandidat u ovom trenutku, idealno bi bilo da se on sam povuče - istaknuo je Filippo Trevisan, vanredni profesor na American University's School of Communication. To bi, po njegovom mišljenju, bilo najjednostavnije.

Trevisan također kaže da ne vidi Bajdena, koji je cijeli život proveo u politici, kako se povlači i odustaje od šanse da osvoji drugi mandat u Bijeloj kući.

- Stvari bi se mogle promijeniti iduće sedmice, kada se pogledaju rezultati anketa, ali trenutno, na temelju onoga što smo čuli od Bajdena i njegovog izbornog tima, mislim da je veoma malo vjerojatno da će se on povući - dodaje Trevisan.

Na predizborima pristaše demokrata i republikanaca glasaju za političara kojeg žele kao svog predsjedničkog kandidata. Ko god pobijedi u nekoj od 50 američkih država "dobije" delegate iz te države. Na nacionalnoj konvenciji u augustu, odnosno kongresu Demokratske stranke, ti delegati glasaju ko će biti predsjednički kandidat demokrata.

- Velika većina njih je obećana Bidenu. Nisu zakonom obavezni glasati za njega, ali po prirodi stvari, odnosno načinu funkcioniranja procesa predizbora u SAD-u, to se od njih očekuje. Ako Bajden odstupi, "doći će do općeg meteža i nekontrolirane situacije - kaže Trevisan. 

Oni bi onda mogli glasati za koga god žele. To se naziva "otvorena konvencija". Delegati bi u tom slučaju glasali po svojoj savjesti.

Vodstvo Demokratske stranke bi izabralo kandidata za kojeg misle da ima najbolje šanse za pobjedu na predsjedničkim izborima i pokušali bi pridobiti delegate da glasaju za njega. 

Potpredsjednica Kamala Harris bi imala pravo da bude prva opcija međutim, Trevisan smatra da odabir Kamale Harris u tom slučaju možda ne bi bio najbolji potez. 

- Njena povezanost s Bidenovom administracijom bi mogla imati negativan efekat. Njen rejting je sličan Bajdenovom. Kada je predsjednik nesposoban za obavljanje dužnosti zbog, primjerice, bolesti ili hitnog medicinskog zahvata, potpredsjednica preuzima posao. Ali ona automatski ne postaje kandidatkinja kada predsjednik odustane prije stranačke konvencije - kazao je Trevisan.