Od četvrtka do nedjelje, od 6. do 9. jula, oko 370 miliona birača u 27 država članica Evropske unije ima pravo birati 720 zastupnika za Evropski parlament.

Ishod ovih izbora također će biti ključan za određivanje sastava Evropske komisije, čija se trenutna predsjednica Ursula von der Leyen nada drugom mandatu, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANSA, APA, CTK, dpa, EFE, Europa Press, FENA, Lusa, STA u okviru European Newsrooma.

Najnovije ankete i projekcije pokazuju da je krajnja desnica spremna ostvariti značajan napredak u Europskom parlamentu, s tim da stranke koje su nekada bile na marginama sada dobivaju na utjecaju u EU. Ipak, očekuje se da će politički centar Evrope ostati stabilan.

Predizborne kampanje diljem bloka su u završnoj fazi – ali u nekim zemljama, glasanje na razini cijele EU zasjenjeno je nacionalnim pitanjima koja privlače pažnju birača.

Krajnja desnica spremna za napredak

Prema anketnim podacima, očekuje se porast zastupnika krajnje desnice na izborima, s tim da dvije glavne krajnje desne frakcije – Europski konzervativci i reformisti (ECR) i grupa Identitet i demokracija (ID) – očekuju oko četvrtinu mjesta u novom sazivu Europskog parlamenta.

Analitičari navode mnoštvo razloga za uspon krajnje desnice, uključujući protivljenje politikama borbe protiv klimatskih promjena, porast migracija i ekonomsku nesigurnost.

Već početkom godine, Evropsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) predvidjelo je ''oštro skretanje udesno'' s pobjedama antieuropskih stranaka u devet zemalja EU-a, uključujući Belgiju, Italiju i Francusku.

U Nizozemskoj je prošli mjesec krajnje desna populistička Stranka za slobodu (PVV) Gereta Vildersa (Geerta Wildersa) formirala koaliciju s tri druge stranke nakon pobjede na općim izborima u studenome.

- Danas postoji prostor za izgradnju drugačije većine u Europskom parlamentu i za različite politike - rekla je prošle sedmice talijanska premijerka i čelnica desničarske stranke Braća Italije (FdI) Giorgia Meloni.

Na razini Evropske unije, FdI je dio ECR grupe, čija je Meloni i predsjednica. Prošle je sedmice rekla da ima nekoliko zajedničkih stvari s Marine Le Pen, čelnicom francuskog desničarskog Nacionalnog skupa (RN), koji je dio skupine Identitet i demokracija (ID).

- Jasno je da postoje zajedničke točke - rekla je Meloni za Trento Economy Festival, kazavši da dodirne točke postoje u borbi protiv ilegalne imigracije, u pristupu zelenoj tranziciji te u obrani europskog identiteta.

Trnovit put u Francuskoj

Francuska ekstremno desna stranka Nacionalno okupljanje (RN) ima uvjerljivo vodstvo na predstojećim izborima za Europski parlament, pokazuje istraživanje javnog mnijenja objavljeno u nedjelju, 2. juli. Anketa je provedena među 1803 osobe između 29. i 31. maja.

Vodećem kandidatu ekstremne desnice RN, 28-godišnjem Jordanu Bardelli, pripisuje se 32,5 posto glasova u anketi. Valérie Hayer, vodeća kandidatkinja za skupinu Renew Europe u Europskom parlamentu i saveznica predsjednika desnog centra Emanuela Makrona, bila je druga sa 16 posto, a slijedi je socijalistički kandidat lijevog centra Raphaël Glucksmann s 13 posto.

Posljednjih je dana, unutar Francuske, izborna kampanja naišla na poteškoće.

U ponedjeljak se 35-godišnji premijer Gabrijel Atal (Gabriel Attal) suočio s optužbama da namjerno želi zasjeniti Hayer na europskim izborima kada se neočekivano pojavio na pozornici na kojoj je ona sudjelovala u radio debati.

Atalse već suočio sa sličnim optužbama prošlog mjeseca kada je on, a ne Hayer, sudjelovao u televizijskoj TV debati s Jordanom Bardellom.

Nacionalna pitanja privlače pozornost

U Španjolskoj je najnovije predizborno istraživanje Centra za sociološka istraživanja (CIS) predvidjelo pobjedu Španjolske socijalističke radničke stranke (PSOE), ali većina drugih anketa predviđa da će konzervativna Narodna stranka (PP) pobijediti na izborima.

Međutim, lideri glavnih političkih stranaka usredotočeni su na unutarnje probleme zemlje - poput Zakona o amnestiji za povlačenje pravnih postupaka protiv nekoliko katalonskih separatista i slučajeva korupcije - što je prouzročilo manjak pažnje za izbore za Europski parlament.

U međuvremenu, Portugal se bori sa strahom od slabog odaziva. Jedna je od zemalja Europske unije koja dopušta prijevremeno glasovanje, što je ove godine pojačano u pokušaju portugalskih vlasti da potaknu građane da izađu na izbore. Mnogi su Portugalci izašli na birališta prošle nedjelje, nakon najgore stope apstinencije u zemlji tijekom izbora 2019. godine kada se oko 69 posto ljudi s pravom glasa nije odazvalo. To je najgora stopa izlaska na izbore od kad je ova zemlja ušla u EU 1986. godine.

Slovenija će istovremeno s europskim izborima održati tri referenduma, među kojima i o potpomognutom dobrovoljnom okončanju života i legalizaciji kanabisa.

Osim toga, proces priznavanja palestinske državnosti bio je aktualan neposredno prije izbora. Kao rezultat toga, europska pitanja nisu dobila toliko pažnje koliko bi inače dobila. U utorak navečer, slovenski parlament službeno je odobrio priznavanje, čime je Slovenija postala posljednja europska zemlja koja je to učinila nakon Španjolske, Irske i Norveške.

Vladine stranke u Sloveniji nadale su se da će istovremeni referendumi povećati odaziv na europske izbore. Anketa koju je prošlog petka naručio nacionalni dnevni list Delo pokazala je da će se na izbore odazvati 39 posto birača, što je više nego na prethodnim izborima za EU, a sveukupno veći odaziv nego na bilo kojim dosadašnjim izborima za EU u Sloveniji.

U Slovačkoj je napad na proruskog premijera Roberta Fica uzdrmao kampanju i mogao bi povećati potporu njegovoj populističkoj koaliciji.

U Poljskoj, gdje je proeuropska vlada Donalda Tuska došla na vlast krajem 2023. godine, kampanja je ostala obilježena bijesom poljoprivrednika, podržanim od strane desničarske nacionalističke oporbene stranke Pravo i pravda (PiS).

Migracije u fokusu birača

Prema anketama, europski birači razmatraju pitanja koja obuhvaćaju rat u Ukrajini, ekonomske izglede, trgovinsku zaštitu te rizik umjetne inteligencije (AI) za poslove, migracije i, također, klimatske promjene.

Na primjer, u Austriji, prema istraživanju Austrijskog društva za europsku politiku koje je anketiralo 5.400 ljudi, jedinstvena migracijska i azilska politika EU-a (56 posto) i smanjenje jaza između bogatih i siromašnih (55 posto) među najvećim su prioritetima građana.

U Češkoj su ekstremno desne populističke skupine poput Slobode i izravne demokracije (Svoboda a přímá demokracie ili SPD) uspjele temu migracija učiniti glavnom temom i na ovim izborima. Tvrde da je vlada ispregovarala loš Pakt o migraciji i azilu za Češku i tako pozvala migrante u Europu, ali i u Češku.

ANO 2011, stranka bivšeg premijera Andreja Babiša koja je dio grupe Obnova Europe u Europskom parlamentu, postala je postupno jednim od najglasnijih kritičara EU-a. Snažno se protivi EU Zelenom planu i nedavno usvojenom Paktu o migracijama i azilu. Prema anketama u maju, ANO 2011 očekuje se da će osvojiti izbore s 23,1 posto glasova.

Glasanje u Bosni i Hercegovini

Dok europske zemlje koje nisu članice Europske unije ne mogu glasovati na izborima za Europski parlament, u nekim se zemljama ipak održavaju kampanje. Primjer je Bosna i Hercegovina (BiH).

Naime, hrvatski državljani u BiH 9. lipnja biraju dvanaest europarlamentaraca između 300 kandidata s 25 lista. Izbori će se održati na sedam mjesta u zemlji.

BiH nema svoje zastupnike u Europskom parlamentu jer nije članica EU, ali je politika hrvatskih zastupnika često usmjerena na zalaganje za proširenje EU i druga pitanja važna za BiH, tim više što u zemlji žive Hrvati kao konstitutivni narod.

Osim toga, postoje i hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu iz Bosne i Hercegovine, koji su izabrani kao predstavnici Republike Hrvatske, a među njima se ističe hrvatska zastupnica Željana Zovko, rođena u Mostaru (BiH).

S druge strane, državljani Slovenije, Poljske i Rumunije neće moći glasovati na izborima za Europski parlament u BiH jer u Vijeću ministara nije postignut potrebni konsenzus nakon protivljenja ministara iz Republike Srpske. U Ljubljani je ova odluka ocijenjena kao neprihvatljiva, a Ministarstvo vanjskih poslova je pozvalo privremenog bh. otpravnika poslova u Sloveniji da izrazi protest.