SUROVOST RATA

Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida u Sarajevu: Nismo naučili iz prošlosti

Iako je svijet nakon genocida počinjenog u Srebrenici u ljeto 1995. godine rekao "nikada više da se nikome ne dogodi i ne ponovi"

Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida u Sarajevu - Avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Dnevni avaz
Anadolija

20.2.2024

Fotografije i snimci ubijene ili ranjene djece i civila iz Pojasa Gaze ovih dana obilaze svijet. Surovost rata ponovo najviše osjete civili.

Svijet nakon genocida

Iako je svijet nakon genocida počinjenog u Srebrenici u ljeto 1995. godine rekao "nikada više da se nikome ne dogodi i ne ponovi", proteklih godina smo svjedočili ratu u Siriji, Ukrajini, a sada gledamo bombardovanje i ubijanje civila u Gazi, javlja Anadolija.

Gaza proživljava humanitarnu krizu bez struje, dok vode, hrane, goriva ponestaje kao i medicinskih zaliha.

Sličan scenarij koji su proživljavali građani Bosne i Hercegovine '90-ih godina.U Muzeju zločina protiv čovječnosti i genocida u Sarajevu, kojeg posjećuju mnogobrojni turisti iz svih dijelova svijeta i građani iz svih bosanskohercegovačkih gradova, nalaze se dokazi, lični predmeti i informacije o ratnim dešavanjima u Bosni i Hercegovini i sudbini ljudi koji su nakon više od tri decenije odlučili Muzeju donirati pojedine lične predmete.

Muzej obiluje bogatom arhivskom građom i nudi multidisciplinarni pristup upoznavanju i istraživanju ratnih događaja u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Na ulazu u Muzej nalaze se najpotresnije fotografije nastale prilikom ekshumacija u masovnim grobnicama na području Bosne i Hercegovine, kao i osmrtnica 75-godišnjeg Ševala Tabakovića koji je ubijen u Višegradu 1992. godine.

Muzej zločina protiv čovječnosti i genocida 1992-1995 u Sarajevu nastoji ispričati priče o žrtvama BiH, o potrebi da sve žrtve budu na dostojanstven i ljudski način ekshumirane, pokopane, da se žrtvama posveti pažnja, ali da se iz svega toga izvuče pouka.

Otvoren prije sedam godina

Otvoren je prije više od sedam godina, a građani i dalje doniraju predmete koje su sačuvali iz rata ili kao uspomenu na nekog svog.

Kustosica muzeja Belma Zulić podsjetila je da je muzej osnovan 2016. godine.

Kustosica muzeja Belma Zulić. Anadolija

- Iza ovog muzeja i ideje o osnivanju stoji grupa ljudi koji su smatrali da je potrebno da se ne zaborave priče iz vremena agresije na Bosnu i Hercegovinu. Odnosno, da se životi običnih ljudi ne zaborave i da njihove lične tragedije ne postanu samo broj - pojasnila je Zulić.

Istakla je da se na ovaj način bore i za mir jer učenjem iz prošlosti gradi se bolja budućnost.

Naglasila je da se u muzeju nalazi značajan broj eksponata i dokumenata iz perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu.

- Naš muzej je cijeli jedan dio posvetio Srebrenici i u tom dijelu se nalaze lični predmeti žrtava, ne samo iz jula 1995. godine, nego i prije tog perioda. Tu se nalaze predmeti prije, u toku i nakon genocida u Srebrenici - pojasnila je Zulić.

Svjedočenja u muzeju

Smatra da se, kada se pogledaju lični predmeti i svjedočenja u muzeju, mogu vidjeti značajne sličnosti između genocida počinjenog u Srebrenici u julu 1995. godine i onoga što se danas dešava u Gazi.

- Nažalost, možemo vidjeti da čovječanstvo nije dovoljno naučilo iz prošlosti. Nije naučilo na primjeru Bosne i Hercegovine i drugih ratova. I u Gazi su djeca najveće žrtve. Sličnosti se mogu vidjeti i u nedostatku hrane, vode, osnovnih uslova za život, kršenja ljudskih prava i slobode - izjavila je Zulić.

Prema njenim riječima, eksponati izloženi u muzeju iz perioda agresije na Bosnu i Hercegovinu pokazuju da su se ljudi na ovom području prije više od tri decenije suočavali sa sličnim problemima kao danas ljudi u Gazi - nedostatak hrane i humanitarne pomoći.

U muzeju postoji i prostorija gdje posjetioci mogu ostaviti poruke.

Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.