Na današnji dan 1970. godine, u mjestu Orlje pokraj Tutina, rođen je Muamer ef. Zukorlić, bivši potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srbije te predsjednik i glavni muftija Mešihata Islamske zajednice u Srbiji. Jedan je od osnivača Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU).

Efendija Zukorlić je završio Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. U Konstantini u Alžiru je, 1993. godine, diplomirao na Islamskom univerzitetu El-Emir Abdel-Kadir, Odsjek šerijatsko pravo, a zvanje magistra stekao na Univerzitetu El-Džinan u Tripoliju u Libanonu.

Osnovao brojne institucije

Kada je osnovan Mešihat Islamske zajednice u Sandžaku, 1993. godine, ef. Zukorlić je izabran za muftiju. Reizabran je na izborima 1998. i 2003. godine, a za predsjednika i glavnog muftiju Mešihata Islamske zajednice u Srbiji izabran je 27. marta 2007. godine.

Bio je osnivač i glavni i odgovorni urednik “Glasa islama”, lista Islamske zajednice u Srbiji. Jedan je od inicijatora osnivanja Izdavačke kuće “El Kelimeh”, mekteba za predškolski i školski uzrast, Agencije za certifikovanje halal kvaliteta, Medija centra, Instituta za izučavanje genocida i zločina, ali i televizije Universa 2008, današnje Sandžak televizije, kao i radija Refref u Novom Pazaru.

Također, osnivač je i prvi rektor Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru i prvi dekan Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru.

Politička karijera

Na predsjedničkim izborima u Srbiji 2012. kandidirao se za predsjednika Srbije kao neovisni kandidat, a kasnije, uoči vanrednih parlamentarnih izbora 2016., privremeno se odrekao pozicije muftije sandžačkog, kako bi predvodio izbornu listu Bošnjačke demokratske zajednice (BDZ). Na tim izborima je izabran za narodnog poslanika u Skupštini Republike Srbije te za predsjednika Odbora za obrazovanje, nauku, tehnološki razvoj i informatičko društvo. Iste godine, izabran je za poslanika u Skupštini grada Novog Pazara.

U decembru 2017. godine Bošnjačka demokratska zajednica (BDZ) Sandžaka preimenovana je u Stranku pravde i pomirenja (SPP), s ciljem proširenja svog djelovanja izvan Sandžaka i ponude programa prihvatljivog Bošnjacima, Srbima i pripadnicima drugih nacionalnih zajednica u Srbiji. Za predsjednika SPP-a izabran je Muamer Zukorlić.

Džamija Muamera ef. Zukorlića u Skoplju

Godine 2019., Muamer ef. Zukorlić je bio glavni protukandidat Huseinu ef. Kavazoviću na izborima za reisu-l-ulemu. U sazivu srbijanske skupštine 2020. godine, kao lider Stranke pravde i pomirenja bio je potpredsjednik Narodne skupštine Srbije i predsjednik Odbora za obrazovanje i nauku.

Preminuo je u Novom Pazaru od posljedica srčanog udara, 6. novembra 2021. godine. Međutim, nakon što se, početkom 2022. godine, u javnosti pojavila sumnja da ef. Zukorlić nije preminuo prirodnom smrću, nego trovanjem, tijelo je ekshumirano. Poslije obdukcije je ukopan u haremu Altun-alem džamije u Novom Pazaru. Džamija u mjestu Ljubinu u Skoplju se danas zove po Muameru ef. Zukorliću. 

Ubijen Matija Gubec, vođa Seljačke bune

1564. - Rođen italijanski fizičar, astronom i matematičar Galileo Galilej (Galilei), osnivač mehanike kao nauke, posebno dinamike i kinematike. Zalažući se za heliocentrični sistem Nikole Kopernika i dokazujući da je geocentrični ptolomejski sistem zabluda, sukobio se s Rimokatoličkom crkvom. Sud inkvizicije ga je prisilio da se odrekne teze da se Zemlja okreće oko Sunca, ali je prepričavano da je poslije presude rekao: "Ipak se okreće!". Zabrana objavljivanja njegovih djela ukinuta je tek 1757. godine.

1573. - Ubijen Matija Gubec, vođa Seljačke bune, koji je do današnjeg doba ostao najveći narodni junak u Hrvata. August Šenoa je o buni iz 1573. godine napisao historijski roman „Seljačka buna“, u kojem je Matija Gubec glavni lik; Mirko Bogović napisao je dramu „Matija Gubec“; Ivo Lhotka-Kalinski komponovao je operu „Matija Gubec“...

1781. - Umro njemački pisac, kritičar i teoretičar umjetnosti Gothold Efraim Lesing (Gotthold Ephraim Lessing), utemeljitelj savremene njemačke književnosti i estetike. Djela: drame "Mis Sara Sampson", "Emilija Galoti", "Mudri Natan", komedija "Mina od Barnhelma", kritike "Pisma o najnovijoj književnosti", "Hamburška dramaturgija", "Laokoon", polemička satira "Vaspitanje ljudskog roda", "Anti-Gece".

1820. - Rođena Suzan B. Entoni (Susan Brownell Anthony), istaknuta američka liderica za građanska i feministička prava te začetnica pokreta za prava žena u SAD. Godine 1856., postala je njujorška predstavnica Američkog društva za borbu protiv ropstva. Napisala je “Historiju ženskog prava glasa”.

1857. - Umro ruski kompozitor Mihail Ivanovič Glinka, autor prve ruske nacionalne opere "Ivan Susanjin", koja je, prema želji cara Nikolaja Prvog, nazvana "Život za cara". Ostala djela: fantazija "Kamarinskaja", španske uvertire "Aragonska hota", "Noć u Madridu", kamerna muzika, romanse, crkvena muzika, solo pjesme.

1861. - Rođen engleski filozof Alfred Nort Vajthed (North Whitehead), jedan od najznačajnijih anglosaksonskih mislilaca 20. vijeka. Prvo se bavio matematičkom logikom i zajedno s engleskim filozofom i matematičarom Bertrandom Raselom (Russell) napisao je "Principi matematike". Ostala djela: "Rasprava o univerzalnoj algebri", "Organizacija mišljenja", "Istraživanje principa prirodnog znanja", "Nauka i moderni svijet", "Proces i realnost", "Smjeli poduhvati ideja", "Religija u bitnim svojstvima".

Rođen Velimir Milošević, bh. pjesnik za djecu

1911. - Grigor Vitez, hrvatski pjesnik, dječiji pisac, prevoditelj, začetnik moderne hrvatske književnosti za djecu, rođen je na današnji dan. Autor je brojnih članaka, pjesama i priča namijenjenih djeci, koje se nalaze i u školskim čitankama. Dobitnik je Zlatne ptice, posebnog priznanja za vrhunska dostignuća u književnosti za djecu.

1937. - Rođen Velimir Milošević, bosanskohercegovački pjesnik za djecu. Radio je na Radio Sarajevu, kasnije RTV BiH, gdje je veliku popularnost stekao uređujući i vodeći Jutarnji program. Napisao je 15 knjiga poezije za djecu i odrasle, a djela su mu prevedena na više jezika. Najznačajnija djela za djecu su mu zbirke poezije: “Zvezdarnica”, “Berači rose”, “Krilata cvećarnica”, “Djeca su vojska najjača”, “Sunčeva djeca”, “Djeca grle domovinu”, “Veliko sanjarenje”, “Domovina”, “Nacrtaj mi kuću, tata” i “U svijetu pravde dječije”. Dobitnik je brojnih nagrada, među kojima nagrade IP Svjetlost za najbolju knjigu pjesama za djecu, nagrade Oktobarska pjesnička drugovanja u Tuzli za knjige “Djeca grle domovinu” i “Djeca su vojska najjača”, nagrade Zmajevih dečijih igara iz Novog Sada, nagrade Udruženja književnika BiH, nagrade Jasenovac (dva puta), Dvadesetsedmojulske nagrade i dr.

Kao član Društva pisaca BiH, zajedno s Huseinom Tahmiščićem, Ahmetom Hromadžićem, Izetom Sarajlićem i Vladimirom Čerkezom, 1962. godine, pokrenuo je međunarodnu književnu manifestaciju "Sarajevski dani poezije".

2003. – Umro Aleksandar Tišma, jugoslavenski i srbijanski književnik i akademik, koji je i rođen na današnji dan 1924. godine. Nakon Drugog svjetskog rata zaposlio se kao novinar u Novom Sadu, u „Slobodnoj Vojvodini“, a zatim, 1947. godine, u Beogradu, u „Borbi“. Od 1949. je živio u Novom Sadu i radio u izdavačkom preduzeću „Matica srpska”. Tišma je dobitnik brojnih nagrada za prozu, poeziju i prevodilaštvo.

2011. - Preminuo Ivica Bednjanec, hrvatski crtač stripa, pjesnik, humorist i scenarist. Bio je samostalni likovni umjetnik, jedno vrijeme profesor na Grafičkoj školi u Zagrebu, a više od 40 godina kontinuirano je objavljivao stripove, kojima je ujedno bio kompletni autor, kako scenarija tako i crteža. Stvorio je legendarni dječiji strip „Duricu“.