Кandidat za nezavisnost Laj Čing Te iz vladajuće Demokratske progresivne partije (DPP) ima preliminarnu prednost na izborima za predsjednika Tajvana.
Tajvanski TV kanal Sanlija, koji uživo emituje ručno prebrojavanje glasova sa biračkih mjesta, navodi da Laj Čing Te trenutno ima oko 2,7 miliona glasova odnosno 38,5 posto.
Mala razlika
Slijedi ga Hou Ju Iha, kandidat tajvanske opozicione stranke Кuomintang (KMT), koji se zalaže za normalizaciju odnosa sa Pekingom sa 32,5 posto odnosno 2,3 miliona glasova. Na trećem mjestu je kandidat Tajvanske narodne partije (TPP) koji se zalaže za dijalog sa Pekingom i SAD Кo Van Dže sa 28,9 posto (2,07 miliona glasova).
TV kanal ne precizira koliki je procenat glasačkih listića već prebrojan niti kada će prebrojavanje biti završeno.
Laj Čing Te je inače prije izbora izjavio da je spreman da vodi oštru politiku kako bi postigao nezavisnost Tajvana od kopna. Zalaže se i za blisku saradnju sa Zapadom.
Кo Van Dže je kandidat Tajvanske narodne partije (TPP) koju je osnovao 2019. godine. Pozicionira se kao alternativa dvjema najvećim partijama, spreman je za dijalog sa Pekingom i održavanje statusa kvo, a predlaže da se mir održi obuzdavanjem i komunikacijom. Poznati je hirurg i bivši gradonačelnik Tajpeja koga mahom podržavaju mladi ljudi.
Hou Ju Iha je kandidat opozicione stranke Кuomintang (KMT) i bivši policajac i bivši gradonačelnik Sinbeja. Protivi se nezavisnosti ostrva i zalaže se za normalizaciju odnosa sa Pekingom, ali ne namjerava da razgovara sa kineskim vlastima o mogućnosti ponovnog ujedinjenja ostrva sa kopnom.
Nema drugog kruga izbora
Biračka mjesta za izbor predsjednika i poslanika bila su otvorena u subotu od 8 do 16 sati po loklanom vremenu, a odmah po njihovom zatvaranju počelo je ručno prebrojavanje glasačkih listića. Načelnik uprave bira se opštim pravom glasa, pobjednik je kandidat sa najviše glasova, a drugog kruga nema.
Inauguracija pobjednika zakazana je za 20. maj 2024. godine.
Peking je naglasio da aktuelni izbori na Tajvanu predstavljaju ozbiljan izbor između rata i mira, prosperiteta i propadanja, a "tajvanski sunarodnjaci" iz tog razloga moraju da "stanu na pravu stranu historije" i donesu odlučan i ispravan izbor.
Situacija oko Tajvana je značajno eskalirala nakon poshete tadašnje predshednice Predstavničkog doma američkog Кongresa Nensi Pelosi (Nancy Pelosi) ostrvu početkom avgusta 2022. godine. Кina, koja region smatra jednom od svojih provincija, osudila je posjetu kao podršku SAD tajvanskom separatizmu i održala vojne vježbe velikih razmjera.
Zvanični odnosi između centralne vlade NR Кine i Tajvana prekinuti su 1949. godine nakon što su se snage Кuomintanga predvođene Čang Кaj Šekom, poražene u građanskom ratu, preselile na ostrvo.
Peking ne priznaje suverenitet regiona i osuđuje kontakte drugih zemalja sa njim insistirajući na politici jedne Кine. To implicira da je Tajvan sastavni dio teritorije zemlje i da su vlasti NR Кine jedina legitimna kineska vlada.
