Na samom startu nove godine u Njemačkoj se dešavaju velike pobune radnika, iz raznih branši. Doduše, nije to novina, s obzirom na sve izraženije egzistencijalne probleme u najvećoj evropskoj ekonomiji, ali su ponovo "najglasniji" željezničari i poljoprivrednici.
I jedni i drugi se bore za bolje radne uslove, pri čemu mašinovođe traže jednokratnu pomoć od 3.000 eura i povećanje plate, uz smanjenje broja radnih sati, dok poljoprivrednici protestuju jer Vlada Njemačke planira da ukine subvencije za goriva.
Ukidanje podrške
Ukidanje podrške u sektoru poljoprivrede je još sredinom decembra izazvalo reakcije i izvelo poljoprivrednike na ulice, a sinoć je na hiljade njih na traktorima stiglo u centar Berlina, najavljujući veliki protest širom zemlje, koji kreće danas, 8. januara.
Mediji uveliko pišu da danas maltene neće biti nijednog dijela Njemačke koji će "funkcionisati normalno", usljed velikih blokada. Poljoprivrednicima su se, naime, pridružili i vinogradari, odnosno uzgajivači svinja.
Berlin je, doduše, prošlog četvrtka popustio pred pritiskom farmera i predložio smanjenje subvencija u više faza. U ovoj godini, one bi trebalo da budu smanjene za 40 posto, a u 2025. i 2026. godini za po 30 posto, čime bi se rok potpunog ukidanja pomoći pomjerio za dvije godine.
Ipak, čini se da ta mjera nije bila "dovoljno dobra" za ovu grupu radnika.
Kako prenosi njemački BILD, situaciju dodatno komplikuje činjenica da se od 8. januara hiljade učenika vraća u školske klupe, ali će zbog ovih blokada njihov dolazak u školu biti otežan, pa čak i onemogućen. Zasad nema većih mjera, osim što su pojedine savezne države ove nedjelje ukinule zabranu vožnje nedjeljom za kamione, kako bi se sav teret na vrijeme prevezao.
- Nešto opasno se sprema. U ponedjeljak će biti veoma veliki, vjerovatno i najveći protest u poslijeratnoj historiji - rekao je jedan državni službenik.
Inače, poljoprivrednici danas nose razne transparente sa sobom, a na nekima piše: "No farmer, no future", što bismo mogli da prevedemo kao: "Bez farmera nema budućnosti".
Farmeri nikad odlučniji u svojoj namjeri
Jedan od profesora ustavnog prava, Volker (61), sa Univerziteta u Oldenburgu, jasno je istakao: „Demokratija cvjeta na demonstracijama. Svako mora da ima priliku da izrazi svoje mišljenje na jednostavan, jasan i precizan način – posebno sa drugima i sa jakim uticajem na javnost”.
Osnovno pravo na slobodu okupljanja, koje garantuje ustav, jedno je od najvažnijih za demokratiju, dodaje. Ali, jasno kaže i da sloboda demonstracija nije neograničena, tj. da su nasilje i krivična djela crvene linije koje ograničavaju slobodu.
Prošle sedmice je, naime, bilo žestokih kritika nakon što su farmeri pokušali da upadnu na trajekt u Sjevernom moru, na kojem je (u svoje slobodno vrijeme) boravio vicekancelar Robert Habek (Zeleni).
Prof. Josef Franc Lindner (57), koji se također bavi ustavnim pravom na Univerzitetu u Augsburgu, za BILD je rekao:
- Svaka akcija mora biti unaprijed registrovana kod organa nadležnog za pravo okupljanja. Sastanci se mogu održavati samo u obimu i na način na koji su registrovani.
Prema njegovim riječima, to znači da „ono što nije registrovano - nije ni zakonito“.
- Ako je skup prijavljen, može se održati samo ovaj skup. Onda ne bi trebalo da bude blokade - dodaje Josef Franc Lindner.
