Nakon što je Hamas započeo svoj napad na Izrael 7. oktobra i oteo taoce, vlada Katara je od Bijele kuće tražila da formira tim savjetnika koji će raditi na oslobađanju tih zarobljenika.
Veliki napor je uložen, a konačno je urodio plodom najavom primirja koji je dogovoren između Izraela, Hamasa i SAD, uz posredstvo Katara i Egipta.
Hronologiju događaja koji su na kraju doveli do ovog dogovora objavila je Al Jazeera, navodeći da su neki od ovih detalja zasnovani na Reutersovim intervjuima sa dva američka zvaničnika.
7. oktobar
Hamas je 7. oktobra ispalio ogromnu salvu raketa na južni Izrael. Kako se napad odvijao, kasnije tokom dana su izraelski mediji izvijestili da su naoružani muškarci zarobili zarobljenike u Ofakimu.
Palestinski “Islamski džihad” je rekao da drži izraelske vojnike, a nalozi Hamasa na društvenim mrežama pokazuju snimke na kojima se čini da se zarobljenici odvode u Gazu.
Izrael je na ovo odgovorio višenedeljnim bombardovanjem pojasa Gaze.
Diplomatski odgovori na napad
Katar, bliski američki saveznik, obratio se Bijeloj kući ubrzo nakon 7. oktobra s osjetljivim informacijama u vezi sa zarobljenicima i potencijalnim podacima bitnim za njihovo oslobađanje, rekli su zvaničnici Reutersu. Katar je zatražio da se osnuje mali tim, ili “ćelija”, koji će tajno raditi na tom pitanju sa Izraelcima.
Tajnovit napor uključivao je napet lični diplomatski angažman američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden), koji je u sedmicama prije sporazuma vodio niz hitnih razgovora sa katarskim emirom šeikom Tamimom bin Hamadom Al Thanijem i izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom (Netanyahu).
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Džejk Saliven (Jake Sullivan9 je uputio izaslanika za Bliski istok Breta Mekgurka (Brett McGurk) i još jednog zvaničnika Vijeća za nacionalnu sigurnost, Džoša Gelcera (Josh Geltzer), da osnuju tim. To je učinjeno bez da su o tome obavijestile druge relevantne američke agencije jer su Katar i Izrael zahtijevali ekstremnu tajnost sa samo nekoliko ljudi koji bi bili upoznati s ovim, rekli su zvaničnici.
Prema izvještajima Reutersa, Mekgurk je svakodnevno vodio jutarnje razgovore s premijerom Katara, šeikom Mohammedom bin Abdulrahmanom bin Jassimom Al Thanijem. Izvještavao je savjetnika za nacionalnu sigurnost Džejka Salivena, a Bajden je svakodnevno bio informisan o procesu.
13. oktobar
Bajden je bio upoznat s time šta su žrtve Hamasovog napada pretrpjele kada je održao emotivan, dug sastanak sa porodicama Amerikanaca koji su bili zarobljeni ili se vode kao nestali.
- Oni prolaze kroz agoniju ne znajući u kakvom su stanju njihovi sinovi, kćeri, muževi, žene, djeca - rekao je, te podcrtao da je lično posvećen tome da se osigura povrata taoca.
18. Oktobar
Bajden je otputovao u Tel Aviv na razgovore s Netanjahuom. Jedan zvaničnik je rekao Reutersu da je osiguravanje oslobađanja zarobljenika bio centralni fokus Bajdenovih razgovora s Netanjahuom i njegovim ratnim kabinetom, ali da se govorilo i o humanitarnoj pomoći.
20. oktobar
Katarsko i egipatsko posredovanje dovodi do oslobađanja dvije starije Izraelke. Jokheved Lifšitz i Nurit Jitzhak, također poznata kao Nurit Kuper, pušteni su iz “humanitarnih” razloga, navodi Hamas.
Lifšitz je rekla na konferenciji za novinare u utorak da je povrijeđena tokom otmice, ali da je dobro tretirana tokom zatočeništva. Muževi obje žene ostali su zarobljeni.
23. oktobar
Pet dana kasnije, rad tima Bijele kuće pomogao je da se oslobodi dvoje amerikanki, Natalie Ranan, 17, i njene majke Judith, 59. Saliven, Mekgurk i Salivenov zamjenik Džon Finer (Jon) pratili su u realnom vremenu teško, višesatno putovanje Amerikanki iz Gaze.
Njih dvije su prebačene u Egipat preko prelaza Rafah uz pomoć Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (ICRC). Sastale su se s izraelskim snagama sigurnosti u Egiptu i prebačene su u vojnu bazu u Izraelu kako bi se ponovo spojile sa svojom porodicom.
Povratak Amerikanki pokazao je da je moguće izdejstvovati slobodu za zarobljenike i dao je Bajdenu uvjerenje da Katar može posredovati u oslobađanju više ljudi, rekli su zvaničnici.
Zatim je počeo intenzivirani proces izvlačenja više zarobljenika. Direktor CIA-e Bil Brns (Bill Burns) počeo je redovno razgovarati s direktorom Mossada Davidom Barneom.
24. oktobar
Izrael je bio spreman da pokrene kopnenu ofanzivu u Gazi, ali je američka strana dobila vijest da je Hamas pristao na parametre sporazuma o oslobađanju žena i djece, što bi značilo pauzu i odlaganje kopnene invazije.
Američki zvaničnici raspravljali su s Izraelcima o tome da li kopnenu ofanzivu treba odgoditi.
Izraelci su tvrdili da uslovi nisu bili dovoljno čvrsti da se odgodi invazija jer nije bilo dokaza da su zarobljenici živi. Hamas je tvrdio da ne može objaviti koga drže dok ne počne pauza u borbama.
Vlade SAD-a i Izraela smatrale su stav Hamasa neiskrenim. Neimenovani zvaničnik rekao je Reutersu da je izraelski plan invazije prilagođen da podrži pauzu ako se postigne dogovor.
Izrael je pojačao kopneni napad na Gazu tri dana kasnije, 27. oktobra.
30. oktobar
Prema izraelskoj vojsci, peta osoba, vojnik Ori Megidish, spašen je 30. oktobra tokom kopnenog napada unutar Gaze.
Glasnogovornik Hamasa rekao je da vojnika nisu držale brigade Kasam, a moguće je da su ga držali civili ili druge grupe u Gazi.
Tokom naredne tri sedmice, Bajden je vodio detaljne razgovore dok su prijedlozi o potencijalnom puštanju taoca razmjenjivani naprijed-natrag. Zahtijevano je da Hamas dostavi spiskove zarobljenika koje drži, njihove identifikacione podatke i garancije za oslobađanje.
Proces je bio dug i ponekad se činilo da se odvija previše sporo – komunikacija je bila teška, a poruke su morale biti proslijeđivane iz Dohe ili Kaira u Gazu i natrag prije nego što su proslijeđene Izraelu i SAD-u, rekli su zvaničnici.
“Svaki korak ovoga je kao vađenje zuba”, rekao je tada jedan zvaničnik, prema izvještaju CNN-a.
Bajden je obavio telefonski razgovor s katarskim premijerom, što nije otkriveno javnosti, kada je dogovor o oslobađanju zarobljenika počeo da se oblikuje, rekao je zvaničnik Reutersu.
Prema sporazumu koji je bio na pomolu, žene i djeca će biti oslobođeni u prvoj fazi, zajedno sa srazmjernim oslobađanjem palestinskih zatvorenika.
Izraelci su insistirali da Hamas osigura da sve žene i djeca izađu u ovoj fazi. Američka strana se složila i zatražila preko Katara dokaz o životu ili identifikacione podatke za žene i djecu koje drži Hamas.
Hamas je rekao da može garantirati 50 u prvoj fazi, ali je odbio dati detaljnu listu zarobljenika.
9. novembar
Direktor CIA-e Brns susreo se u Dohi s katarskim liderom i Mosadovim Barneom kako bi proučio tekstove dogovora u nastajanju.
Ključna prepreka u tom trenutku bila je to što Hamas nije jasno identifikovao koga drži.
Tri dana kasnije, Bajden je nazvao katarskog emira šeika Tamima bin Hamada Al Thanija i zatražio da mu se dadnu imena ili jasne identifikacioni podaci za 50 zarobljenika, uključujući godine, spol i nacionalnost.
Zvaničnik je rekao za Reuters da bez tih informacija nije bilo osnova da se krene naprijed s dogovorom.
Ubrzo nakon Bajdenovog poziva, Hamas je objavio detalje za 50 zarobljenika za koje je grupa navela da će ih osloboditi u prvoj fazi.
14. novembar
Kako prenosi Reuters, Bajden je nazvao Netanjahua i pozvao ga da prihvati dogovor. Netanjahu se složio.
McGurk se istog dana sastao s Netanjahuom u Izraelu. Izlazeći sa sastanka, Netanjahu je uhvatio Mekgurka za ruku i rekao da je potreban ovaj dogovor i pozvao Bajdena da pozove katarskog emira kako bi razgovarali o konačnim uslovima dogovora, rekao je jedan od zvaničnika.
Razgovori su zaustavljeni jer su prekinute komunikacije u Gazi.
Kada su nastavljeni, Bajden je bio u San Franciscu na azijsko-pacifičkom samitu. Pozvao je katarskog emira i radio s njim kako bi izvršio pritisak na Izrael i Hamas da zaključe sporazum, rekli su zvaničnici.
18. novembar
Američki izaslanik za Bliski istok McGurk sastao se u Dohi s katarskim premijerom. Direktor CIA-e Brns je pozvan nakon što je razgovarao s Mossadom. Tokom sastanka su identifikovani posljednji preostali detalji koji su trebali biti riješeni u dogovoru.
Sporazum je u tom momentu bio strukturiran tako da žene i djeca budu oslobođeni u prvoj fazi, ali sa očekivanjem budućih oslobađanja i ciljem da se svi zarobljenici vrate kućama.
19. novembar
U Kairu se Mekgurk ujutro sastao sa šefom egipatske obavještajne službe Abasom Kamelom. Od čelnika Hamasa u Gazi stigla je vijest da su prihvatili gotovo sve sporazume postignute dan ranije u Dohi.
Preostalo je samo jedno pitanje – broj zarobljenika koji će biti pušteni u prvoj fazi i konačna struktura dogovora za podsticanje oslobađanja još žena i djece sem ovih 50, rekli su zvaničnici.
Uslijedio je niz dodatnih sastanaka i dogovor je konačno postignut.
22. novembar
Izrael i Hamas su 22. novembra pristali na privremenu pauzu u ratu koja bi omogućila oslobađanje zarobljenika.
Prije sastanka na kojem se razgovaralo o sporazumu, Netanjahu je zahvalio Bajdenu na njegovom radu na tome da se u sporazum uključi oslobađanje više zarobljenika i da se napravi manje ustupaka.
- Bio je potreban značajan pritisak SAD-a da se ovaj dogovor postigne, što vam zaista govori šta će biti potrebno u smislu pritiska SAD-a da se uspostavi nešto trajnije ako ne i prijelaz na palestinsku samoupravu neke vrste - rekao je za Al Jazeeru Džejms Dorsi (James Dorsey), počasni član Instituta za Bliski istok Nacionalnog univerziteta Singapura, prenosi Al Jazeera.
