Danas je nedjellja, 10. juli, 191. dan 2022. Do kraja godine ima 174 dana.
138. - Umro rimski car Publije Elije Hadrijan, koji je po dolasku na prijesto 117. godine uvidio da Rimsko carstvo slabi i odrekao se osvajanja, utvrdivši granice u jugozapadanoj Germaniji i Britaniji. Na sjevernoj granici provincije Britanije, između zaliva Klid i Fort, podigao je tzv. Hadrijanov bedem koji je trebalo da štiti od upada Pikta i Škota. Podigao je više gradova, od kojih je najvažniji Hadrijanov grad u Trakiji (Jedrene). Bio je veliki poštovalac grčke kulture i pokrovitelj umjetnosti, pisao je stihove, vajao i slikao.
1509. - Rođen švicarski vjerski reformator francuskog porijekla Žan Kalvin, osnivač kalvinske protestantske hrišćanske crkve, jedne od najvažnijih u okviru antirimokatoličke reformacije. Od rimokatoličkih progona sklonio se u Ženevu i tu osnovao prvu protestantsko-kalvinsku vjersku zajednicu, a najvažnije vjerske ideje je 1536. izložio u djelu "Ustanove hrišćanske vjere". Njegov protestantizam se razlikuje od luteranskog po tome što je u potpunosti bio u službi interesa mlade revolucionarne buržoazije, pa je ta varijanta reformacije s pravom označena kao buržoaska reformacija.
1559. - Umro francuski kralj Anri Drugi Henri, čija su tri sina bili kraljevi: Fransoa Drugi, Šarl Četvrti i Anri Treći. Tokom vladavine od 1547, kao zagriženi rimokatolik, uz potporu supruge Katarine de Mediči, otpočeo je sistematsko proganjanje hugenota, što je 1562. izazvalo vjerske ratove koji su 36 godina potresali Francusku.
1584. - Ubijen holandski državnik Vilem Prvi "Ćutljivi" od Oranža, od 1579. prvi državni poglavar protestantske republike Ujedinjenih Provincija Nizozemske. U borbi protiv Španije, koja je Holanđanima silom naturala rimokatolicizam, bio je zapovjednik holandske revolucionarne vojske. Ubio ga je Baltazar Žerar, prema nalogu španskog kralja Filipa Drugog.
1774. - Poslije šestogodišnjeg rata Rusija i Otomansko carstvo sklopili Kučuk-kanardžijski mir kojim je Rusiji priznato pravo da štiti hrišćansku vjeru i njene ustanove, da ima diplomatske predstavnike pri Porti i da otvara trgovinske konzulate u turskim gradovima. Rusija je dobila i tvrđavu Kinburn na ušću Dnjepra u Crno more, Kerč i Kenikale na Krimu i slobodnu plovidbu trgovačkih brodova Dunavom i Crnim morem.
1830. - Rođen francuski slikar i grafičar Kamij Pisaro, jedan od glavnih predstavnika impresionizma. Slikao je jednostavne pejzaže, mrtve prirode i figure, oprobao se i u grafičkim tehnikama, posebno u bakrorezu. Znatno je uticao na evropsko slikarstvo.
1834. - Rođen češki pisac Jan Neruda, koji je odigrao važnu ulogu u formiranju češkog realizma i borbi protiv malodušnosti sunarodnika podleglih njemačkom kulturnom uticaju. Djela: zbirke proze "Malostranske pripovijetke", "Arabeska", "Željeznički radnici", zbirke pjesama "Prosti motivi", "Kosmičke pjesme", "Balade i romanse", "Pjesme na Veliki petak", eseji "Češko društvo", "Literatura, pozorište, likovna umjetnost i muzika", "Štetni pravci", "Moderni čovjek i umjetnost".
1851. - Umro francuski slikar Luj Zak Mande Dager, zahvaljujući čijem je izumu, nazvanom "dagerotipija", prvi put praktično omogućena izrada fotografija.
1871. - Rođen francuski pisac Marsel Prust, autor djela beskrajno složene i tanane konstrukcije, koji je izvršio ogroman uticaj na evropski roman 20. vijeka. Dejstvom veoma produbljene psihologije, istančanim uočavanjem konstanti ljudske prirode i umjetničkom snagom uzdigao je likove do univerzalnosti. Djela: ciklus romana pod nazivom "U traganju za izgubljenim vremenom" /"U Svanovom kraju", "U sjenci djevojaka u cvijetu", "Oko Germatovih", "Sodoma i Gomora", "Zatočenica", "Nestala Albertina", "Nađeno vrijeme"/, roman "Žan Santej", polemički spis "Protiv Sent-Beva".
1895. - Rođen njemački kompozitor Karl Orf, autor scenske kantate "Karmina Burana". Napisao je "Muzika za djecu", namijenjenu muzičkom obrazovanju djece, a za scenska djela "Catulli Carmina", "Antigona", "TrionFo di AFrodite" uglavnom se koristio antičkom i srednjovjekovnom literaturom.
1940. - Napadom najmanje 70 njemačkih bombardera na ciljeve u Južnom Velsu, u Drugom svjetskom ratu, počela bitka za Britaniju.
1943. - Britanska Osma i američka Sedma armija u Drugom svjetskom ratu počele desant na Siciliju, što je bio prvi uspješan napad zapadnih saveznika na evropskom tlu. Sicilija je oslobođena sredinom avgusta 1943, što je ubrzalo slom fašističkog režima Benita Musolinija.
1962. - Iz Kejp Kaneverala lansiran američki telekomunikacioni satelit "Telstar", koji je omogućio prenos TV programa preko Atlantskog okeana.
1973. - Bahamska ostrva stekla nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta, poslije 190 godina britanske kolonijalne vladavine.
1991. - Boris Nikolajevič Jeljcin preuzeo dužnost predsjednika Rusije nakon pobjede na izborima.
1992. - Bivšeg panamskog diktatora Manuela Norijegu - koji je bio štićenik SAD dok nije ugrozio američke interese - sud u SAD je osudio na 40 godina robije, pod optužbom da je dozvolio korišćenje Paname za šverc droge.
1995. - Vođu burmanske opozicije i dobitnika Nobelove nagrade za mir Aung San Su Ći vojna hunta Burme oslobodila iz kućnog pritvora, šest godina nakon što joj je ograničila slobodu kretanja.
2006. - Vođa čečenskih separatista Šamil Basajev ubijen u Ingušetiji, ruskoj republici koja se graniči sa Čečenijom. Bio je najtraženiji čovek u Rusiji zbog terorizma i masovnih ubistava, a 2003. su ga SAD i UN uključile u spisak međunarodnih terorista.
2009. - Bugarski carinici zaplijenili više od 700 litara koncentrisanog kokaina, čija je vrijednost procijenjena na oko deset miliona eura.
