BIVŠI BRITANSKI PREMIJER

"Avazov" vremeplov: Evo šta je Toni Bler poručio u ekskluzivnom intervjuu za naš list 2006. godine

On je tada sasvim sasvim otvoreno govorio o nizu pitanja koja su opterećivala situaciju i odnose zemalja zapadnog Balkana

Toni Bler. AP

H. J. I.

16.6.2023

Britanski političar Toni Bler (Tony Blair) u periodu od 1997. do 2007. godine obavljao je funkciju premijera Velike Britanije. 

U nastavku pročitajte šta je poručio u ekskluzivnom intervjuu za naš list 2006. godine. 

Britanski premijer Toni Bler (Tony Blair) jedan je od vodećih, ako ne i vodeći evropski političar. U intervjuu za „Dnevni avaz“, prvom koji je dao za neki medij iz ovog dijela Evrope, sasvim otvoreno govori o nizu pitanja koja opterećuju situaciju i odnose zemalja zapadnog Balkana.

Predsjedavanje EU

Šta je novo i dobro za Bosnu i Hercegovinu i zemlje zapadnog Balkana donijelo predsjedavanje Velike Britanije Evropskom unijom?

- Drago mi je da je tokom našeg predsjedavanja BiH, kao i druge države zapadnog Balkana, napredovala na evropskom putu i konačnom cilju, članstvu u Evropsku uniju. Vaša zemlja započela je pregovore s EU o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA). Riječ je o prvom suštinskom koraku ka članstvu u EU. To je uspjela zahvaljujući prethodnom ispunjavanju svih preduvjeta koje je Unija postavila pred nju. Lično, narodu i vodstvu BiH čestitam na tom uspjehu. Uspjeh su zabilježili i susjedi BiH. Hrvatska je započela pregovore o pristupanju Uniji, dok je Srbija i Crna Gora počela pregovore o stabilizaciji i pridruživanju.

Da li je Unija profitirala od britanskog predsjedavanja?

- Kao dodatak napretku koji sam spomenuo, naveo bih još neke uspjehe britanskog predsjedavanja Unijom. U decembru smo se dogovorili o budžetu EU, te smo otvorili pregovore o pristupanju Turske. To se desilo u oktobru prošle godine. Budžet koji je usvojen osigurava veliki transfer izvora i potencijala od nekadašnjih 15 članica EU ka novim članicama koje su došle s područja istočne Evrope. U interesu je svih u Uniji da nove članice postanu što prosperitetnije. Stabilna, demokratska i prosperitetna Turska, usidrena u EU, bila bi izuzetna nagrada za sve nas. Istovremeno, to bi bila snažna demonstracija da su islam, demokratija i ekonomski uspjeh kompatibilni.

Kako vidite BiH na putu ka EU? Šta su glavni izazovi, najveće prepreke...?

- Evropska unija, to vam obećavam, održat će riječ koju je dala. Naša su vam vrata otvorena. Čim BiH bude u stanju ispuniti kriterije koji su pred nju postavljeni, napredovat će i preći u novu fazu putovanja koje je pred njom. To znači da ove godine tokom pregovora o SAA BiH mora pokazati punu saradnju s Tribunalom u Hagu. Također, moraju se provesti Sporazum o reformi policije i zakoni koji se odnose na Javni RTV servis. Ništa manje nije značajna ni izgradnja funkcionalnije države. Nakon postizanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, dolazi vrijeme njegovog provođenja. To je preduvjet da BiH dobije status zemlje kandidata. Potom počinju pregovori o samom pristupanju Uniji.

Već ste spomenuli pitanje saradnje s Tribunalom u Hagu. Ono je veliko pitanje ne samo za BiH, već i region. Kakav je stav Ujedinjenog Kraljevstva o tome? Britanski vojnici bili su prvi koji su počeli hapsiti haške bjegunce u Republici Srpskoj. Hoće li se ta praksa nastaviti? Inače, kako Vaša vlada može pomoći na rješavanju tog pitanja?

- Slažem se s ocjenom da je saradnja s Međunarodnim tribunalom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) u Hagu prioritet svih prioriteta. To posebno zato što nerješavanje tog pitanja predstavlja prepreku i za BiH i za Srbiju i Crnu Goru na putu ka evropskoj budućnosti. A ta budućnost moći će se vidjeti tek nakon što obje zemlje pokažu da u potpunosti sarađuju s Tribunalom u Hagu. Velika Britanija nastavit će raditi koliko god može da pomogne vlastima u Beogradu, Podgorici i Banjoj Luci. No, do tih je vlasti da pokažu spremnost za preuzimanje potpune odgovornosti koja bi rezultirala punom saradnjom i transferom Radovana Karadžića, Ratka Mladića i drugih optuženih u Hag.

Intervju sa Tonijem Blerom objavljen u "Dnevnom avazu" 2006. godine. Avaz

Promjene Ustava BiH

BiH se suočava s izazovom krupnih promjena Ustava. Kako gledate na to? Zašto su i jesu li te promjene bitne ne samo za zemlju, već i region, pa i Evropu?

- Čestitam liderima stranaka na postignutom sporazumu o promjenama Ustava od prošle sedmice. Jednom, kada se promjene pretoče u djelo, bit će to važan korak u pravom smjeru. To će pomoći vašoj zemlji u izgradnji jačih državnih struktura. A one su neophodne kako bi BiH mogla napredovati dalje na putu ka članstvu u EU.

Da li je Velika Britanija spremna i voljna podržati Bosnu i Hercegovinu na putu u EU na način kako to Njemačka i Austrija, naprimjer, čine s Hrvatskom?

- Mi ćemo podržati i pomoći svaku zemlju u regionu da dostigne postavljene standarde. Želimo da svaka zemlja napreduje na putu ka EU na najbrži mogući način.

Ne smatram da postoji sukob civilizacija

Bez obzira na sve, čini se da se sukob civilizacija sve više razvija, posebno kada su u pitanju islam i Zapad. Slažete li se s tom ocjenom? Da li postoji dijalog koji je jedina prevencija mogućem sukobu?

- U govoru koji sam održao u utorak kazao sam da ne smatram, niti se slažem s ocjenama o tome da se ovdje radi o sukobu civilizacija. Prije bi se moglo reći da se radi o sukobu za ili zbog civilizacije, borbi između ideja i ekstremizma. Svi koji vjeruju u slobodu, toleranciju i demokratiju moraju se ujediniti i suprotstaviti ekstremizmu koji pokušava ugroziti ta zajednička dobra, te zajedničke vrijednosti. Muslimani su sastavni dio moderne Velike Britanije. Oni daju ogroman doprinos svakom segmentu života naše države. Već sada među poslanicima parlamenata imamo muslimana, ali predano i naporno radimo da muslimanska zajednica dobije veću ulogu i važnost u stvaranju političkih odluka i procesa, te same politike. BiH je dobar primjer evropske zemlje koja ima muslimanskih građana više nego građana bilo koje druge vjere. Ona može pokazati da tolerantan, demokratski i evropski islam nisu u sukobu s tradicionalnim evropskim vrijednostima nego da ih, naprotiv, obogaćuju.

Status Kosova i Crne Gore

Šta je, po Vama, rješenje za Kosovo? Podržavate li nezavisnost Crne Gore?

- Ta dva pitanja koja ste spomenuli - Kosovo i Crna Gora - glavna su pitanja ove godine. Njihovo rješavanje ni u kom slučaju i obliku neće se odraziti na BiH, niti će po BiH biti bilo kakvih posljedica zbog toga. Kosovo i Crna Gora predstavljaju posljednja neriješena pitanja ostala nakon raspada nekadašnje Jugoslavije i sukoba koji su uslijedili devedesetih godina prošlog stoljeća. Način na koji će se ta pitanja rješavati neće imati nikakav utjecaj na Dejtonski, niti Ohridski sporazum. Kada je Kosovo u pitanju, naš cilj je da se nađe rješenje o konačnom statusu koji će biti takav da promovira regionalnu stabilnost i multietničnost. Nezavisnost je, naravno, jedna, a neki bi rekli i jedina opcija. Kada je Crna Gora u pitanju, s partnerima iz EU i međunarodne zajednice uopće radit ćemo na tome da referendum o nezavisnosti bude proveden u skladu s međunarodno priznatim normama.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.