Danas je ponedjeljak, 12. jun, 163. dan 2023. Do kraja godine ima 202 dana.
1683. - Više od 250.000 turskih vojnika počelo drugu opsadu Beča, ali su poslije dva mjeseca osmanlijskih napada snage poljskog kralja i vojskovođe Jana Trećeg Sobjeskog razbile Turke, što je spriječilo njihovo dalje širenje u Evropi.
1691. - Ahmed Drugi na turskom prijestolu naslijedio sultana Sulejmana Trećeg.
1759. - Umro engleski pisac Vilijam Kolins, jedan od najznačajnijih engleskih lirskih pjesnika 18. vijeka. Upadljivo je ispoljavao romantičarsko interesovanje za tajanstveno, legendarno i fantastično i izvjesno demokratsko osjećanje. Djela: ode "Veče", "Škotske praznovjerice", "Sloboda".
1798. - Francuska armija zauzela sredozemno ostrvo Maltu.
1897. - Rođen engleski državnik Robert Entoni Idn, britanski premijer od 1955. do 1957. Poslije studija orijentalnih jezika u Oksfordu, 1923. je ušao u parlament, od 1931. do 1933. bio je pomoćnik šefa diplomatije, 1935. lord čuvar državnog pečata i ministar za vezu s Društvom naroda u kojem se zalagao za sankcije protiv fašističke Italije zbog napada na Etiopiju. Od 1935. do 1938. bio je ministar inostranih poslova i 1936. je zastupao "politiku nemiješanja" u Španski građanski rat, ali je podnio ostavku kad je premijer Nevil Čembrlen potpisao Minhenski sporazum, kojim je Čehoslovačka predata na milost i nemilost nacističkoj Njemačkoj. U vladama Vinstona Čerčila ponovo je predvodio britansku diplomatiju od 1941. do 1945. i od 1951. do 1955. Poslije Čerčilovog povlačenja u aprilu 1955. postao je premijer i šef Konzervativne stranke, ali je podnio ostavku u januaru 1957. zbog neuspjele britansko-francusko-izraelske agresije na Egipat.
1898. - Filipinski general Emilio Aginaldo tokom Američko-španskog rata, uz podršku SAD, proglasio nezavisnost Filipina. Amerikanci su ga potom izigrali, okupiravši Filipine i slomivši 1899. otpor filipinskih nacionalista, a taj pacifički arhipelag je formalnu nezavisnost stekao tek 1946.
1917. - Zbog progermanske politike u Prvom svjetskom ratu, grčki kralj Konstantin Prvi bio je prinuđen da abdicira u korist starijeg sina Aleksandra, poslije čije je smrti 1920. ponovo postao kralj. Sa prijestola je definitivno sišao 1922. zbog poraza Grčke u ratu s Turskom i naslijedio ga je mlađi sin Đorđe Drugi.
1924. - Rođen američki državnik Džordž Herbert Voker Buš, predsjednik SAD od 1989. do 1993, koji je poslije poraza SSSR u "hladnom ratu" i rasturanja te države zatražio uspostavljanje novog svjetskog poretka. On je drugi državnik u 20. vijeku, poslije Adolfa Hitlera, koji je - u drukčijoj formi i u drugim okolnostima - lansirao ideju o novom svjetskom poretku. Predvodio je 1991. zapadne saveznike u ratu protiv Iraka. U Drugom svjetskom ratu se borio na Pacifiku kao pilot u mornaričkom vazduhoplovstvu, 1974. i 1975. bio je ambasador u Kini, potom do 1976. direktor CIA, a potpredsjednik SAD od 1981, tokom dva predsjednička mandata Ronalda Regana.
1929. - Rođena njemačka Jevrejka Anelis Mari Frank, poznata kao Ana Frank. "Dnevnik Ane Frank" postao je simbol stradanja Jevreja u Drugom svjetskom ratu, u kojem su Nijemci planski istrebljivali taj narod u Njemačkoj i svim okupiranim zemljama Evrope. Njena porodica je poslije dolaska nacista na vlast u Njemačkoj 1933. izbjegla u holandski grad Amsterdam, gdje je od 1942. živjela u tajnom skrovištu, ali ih je 1944. otkrio Gestapo. Ubijena je u martu 1945. u nacističkom logoru Bergen-Belzen i od njene porodice rat je preživio jedino Anin otac. Poslije Drugog svjetskog rata pronađen je Anin potresni "Dnevnik" i 1947. objavljen. Pisala ga je tokom dvije godine u skrovištu.
1934. - Fašistička vlada Bugarske, koja je došla na vlast prevratom u maju 1934, zabranila je političke partije.
1936. - Na Malom Kalemegdanu u Beogradu osnovan zoološki vrt, u kojem je do 1941. sakupljeno 1.200 životinja. Tokom njemačkog bombardovanja Beograda u Drugom svjetskom ratu životinje su podijelile sudbinu ljudi - 6. aprila 1941. mnoge su raznesene avionskim bombama.
1964. - Nelson Mendela, Volter Sisulu i još šest vođa Afričkog nacionalnog kongresa - crnačkog oslobodilačkog pokreta protiv rasističkog režima u Južnoj Africi, osuđeni na doživotnu robiju. U procesu ukidanja rasne diskriminacije većina je oslobođena poslije tri decenije, uključujući i Mendelu, koji je potom postao prvi crni predsjednik Južne Afrike.
1976. - U vojnom udaru u Urugvaju oboren civilni predsjednik Huan Bordaberi, čime je otpočela devetogodišnja diktatura armijskog vrha.
1988. - U Bangladešu izbile demonstracije zbog ustavnog amandmana, usvojenog pet dana ranije, kojim je islam postao državna religija u toj azijskoj zemlji.
1991. - Boris Jeljcin izabran za predsjednika Rusije.
1995. - Umro italijanski muzičar Arturo Benedeti Mikelanđeli, jedan od najvećih pijanista 20. vijeka.
1996. - U Australiji se kod Brizbejna tokom vojnih vježbi sudarila dva helikoptera tipa "blejkhok", pri čemu je poginulo 18 komandosa.
1998. - Britanski premijer i predsjedavajući EU Toni Bler izjasnio se za vojnu intervenciju na Kosmetu.
2003. - Umro američki filmski glumac Gregori Pek, najpoznatiji po ulozi liberalnog južnjačkog advokata u filmu "Ubiti pticu rugalicu", za koju je nagrađen Oskarom /1962/. U Kanu je 2000. nagrađen "Zlatnom palmom" za životno djelo. Ostali filmovi: "Dvoboj na suncu", "Slučaj Paradin", "DŽentlmenski sporazum", "Snjegovi Kilimandžara", "Praznik u Rimu", "Mobi Dik", "Topovi sa Navarona", "Arabeska", "Mjesec šunjalica".
2007. - Umro je baron Gi de Rotšild, francuski bankar, jedna od najkrupnijih ličnosti svjetskih finansija. Rođen 1909. u Parizu, tokom nacističke okupacije za vrijeme Drugog svjetskog rata, prebjegao je u SAD i kasnije u London, gdje se priključio pokretu otpora generala Šarla de Gola. Rotšild je vodio porodičnu finansijsku imperiju i predsjedavo je bankom "Rotšild frere" od 1967. do 1979.
2008. - U Irskoj na referendumu odbačen Lisabonski sporazum.
