Na svjetskim su berzama cijene dionica prošle sedmice porasle jer se ulagači nadaju da će se u Vasšingtonu (Washingtonu) na vrijeme postići dogovor o povećanju državnog zaduživanja kako ne bi došlo do poremećaja u financiranju saveznih službi.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice ojačao 0,4 posto, na 33.426 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,65 posto, na 4.191 bod, a Nasdaq indeks 3 posto, na 12.657 bodova.

Sredinom sedmice ti su indeksi snažno porasli zahvaljujući vijestima da bi do kraja sedmice demokrati i republikanci mogli postići dogovor o povećanju državnog zaduživanja, pa bi Kongres mogao podržati taj dogovor.

Izgubljen dobitak

Međutim, to se do petka ipak nije dogodilo, pa su toga dana berzovni indeksi izgubili dio prethodnih dobitaka. Ako se do 1. juna u Kongresu ne postigne dogovor, savezne vlasti neće moći finansirati rad dijela državnih institucija.

Pozitivno su na tržište uticale i dobre vijesti iz nekoliko regionalnih banaka, pa su se ulagači ponadali da je kriza u tom sektoru završena.

Nesigurnost zbog kamatnih stopa

U petak je ministrica financija Janet Jelen (Yellen) kazala da će možda trebati preuzeti još neke manje banke, nakon što ih je nekoliko posljednjih mjeseci propalo. Trgovanje na berzi je nesigurno i zbog neizvjesnosti u vezi kamatnih stopa.

Ulagači se nadaju da bi već krajem godine američka središnja banka mogla početi smanjivati kamatne stope, no dužnosnici Feda ponavljaju da će kamate ostati visoke neko vrijeme dok inflacija znatnije ne popusti.

U petak je predsjednik Feda Jerome Povel (Powell) poručio da još nije jasno hoće li središnja banka morati nastaviti s povećanjem kamata ili ne i da će to ovisiti o budućim kretanjima u gospodarstvu, ponajviše o inflaciji.

I na evropskim su berzama cijene dionica prošle sedmice porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,1 posto, na 7.756 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 2,3 posto, na rekordnih 16.275 bodova, a pariški CAC 1 posto, na 7.491 bod.