Poljska i Norveška su svečano otvorile novi baltički plinovod koji je izgrađen kao prijeko potrebna alternativa ruskim plinovodima.
Na svečanosti u Poljskoj, norveški ministar energetike Terje Asland rekao je da je otvaranje baltičkog plinovoda "prekretnica na važnom putu prema evropskoj nezavisnosti".
Plinovod dug 850 kilometara povezuje Poljsku s danskim kopnom, a zatim s Norveškom, drugim najvećim dobavljačem plina u EU nakon Rusije. Omogućuje Poljskoj da po prvi put direktno crpi plin iz norveških nalazišta.
Poljski predsjednik Andrzej Duda nazvao je novi plinovod "poljskim snom".
- Baltički plinovod će nam omogućiti diversifikaciju opskrbe plinom, ojačati suverenitet naše zemlje i učiniti nas nezavisnim od Rusije - dodao je Duda.
Projekat je odobren 2019. godine, ali su zbog ekoloških razloga danska regulatorna tijela zaustavila izgradnju prošle godine. Nova dozvola izdana je u martu, nekoliko dana nakon što je Rusija napala Ukrajinu.
Pritisak da se izbjegne oslanjanje na rusku energiju pojačan je nakon što su otkrivena misteriozna curenja na plinovodu Sjeverni tok.
Očekuje se da će Baltički plinovod, za koji se procjenjuje da je koštao 2,3 milijarde dolara, dosegnuti puni kapacitet 2023. godine.
