Poljski predsjednik Andžej Duda (Andrzej) bio je gost kolumnist crnogorske "Pobjede", gdje je naveo da se o sudbini Evrope odlučuje na ravnicama Ukrajine. 

- Prije gotovo godinu dana, tokom svečane proslave 230. godišnjice donošenja poljskog ustava 3. maja, u Varšavi smo ugostili predsjednike Ukrajine, Estonije, Latvije i Litvanije. Naše zemlje povezuju komšijske veze i zajedničke vrijednosti, kultura, historija i aktualni izazovi. 

Svečana deklaracija

Simbol tih veza je drugi moderni temeljni zakon na svijetu, koji je poljsku plemićku demokratiju preoblikovao u učinkovitiju ustavnu monarhiju. Nažalost, taj je čin došao prekasno.

Tri udružena apsolutizma, ruski, pruski i austrijski, uništila su jedinstveni politički i civilizacijski projekt kakav je bila slobodarska, multietnička i multireligijska Prva poljska republika. Preci današnjih građana država srednje i istočne Evrope postali su uglavnom carevi podanici. Bili su prisiljeni svojom krvlju, imovinom i radom podupirati širenje Ruskog Carstva.

Imajući u sjećanju tu lekciju iz historije, pljačku, progone, uništavanje kulturne baštine i činove genocida koje su nad našim narodima počinile Rusija i Sovjetski Savez, kao i stvarnu okupaciju dijela teritorija Ukrajine od vojske Ruske Federacije, koja traje od 2014. godine, kao predsjednici zemalja svoje regije potpisali smo tada svečanu deklaraciju.

U njoj smo naglasili da ujedinjena Evropa treba biti otvorena za sve zemlje i narode koji dijele njezine vrijednosti te da je za sve nas solidarnost naroda, posebno pred aktualnim prijetnjama našoj zajedničkoj sigurnosti, jedan od kamena temeljaca mira, stabilnosti i razvoja - piše Duda za "Pobjedu".

24. februar prekretnica u svjetskoj historiji

Poljski predsjednik navodi da su te izjave jednako snažno zvučale skoro godinu dana kasnije kada se ponovo susreo sa kolegama iz Ukrajine, Estonije, Latvije i Litvanije. 

- Ovog puta, 13. aprila ove godine, domaćin je bio predsjednik Volodimir Zelenski (Zelensky). Okupili smo se u Kijevu koji je pod vatrom ruskih okupatora. Godinama ponavljani dramatični pozivi na evropsku odlučnost i solidarnost u suočavanju s ruskim neoimperijalizmom, nisu uspjeli uvjeriti neke političke elite našeg kontinenta.

Otvorena izjavljena volja Putinova režima za ponovnim stvaranjem, u ovom ili onom obliku, "zatvora naroda" kakav je bio Sovjetski Savez i sfere utjecaja u bivšim državama istočnog bloka; veličanje komunizma i Staljina; unošenje duha podjele među evropsku porodicu naroda; pokušaji miješanja u demokratske procedure zemalja NATO-a i EU-a; represije protiv ruskih disidenata i mučki napadi na njih; redovita kršenja zračnog i pomorskog prostora evropskih zemalja od strane ruskih oružanih snaga i neprijateljske aktivnosti u kibernetičkom prostoru; invazija na Gruziju 2008. godine i hibridni rat protiv Ukrajine 2014.; hibridni napad 2021. godine, kada je Lukašenkov režim podređen Moskvi prevezao migrante s Bliskog istoka u Bjelorusiju, a zatim ih prisilio da prijeđu istočnu granicu Poljske, koja je ujedno i granica EU-a i NATO-a, sva ta "zvona za uzbunu" nisu spriječila neke političare i kreatore javnog mnijenja da kažu kako treba "imati razumijevanja za Rusiju i njezinu osjetljivost".

Predstavnicima zemalja naše regije nije se vjerovalo kada su upozoravali da će nova infrastrukturna ulaganja i ugovore u vezi s isporukom ruskih energenata, Moskva prije ili kasnije iskoristiti kao oruđe brutalne ucjene. Nedavni događaji dokazali su da smo bili u pravu - dodaje Duda.

Duda ističe da je 24. februar postao prekretnica u svjetskoj historiji.

Zbivaju se događaji kakvi nisu viđeni od 1945.

- Nakon tragičnog rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini prije 30 godina, u Evropi je ponovo buknuo rat. Opet se zbivaju događaji kakvi tu nisu viđeni od 1945. godine. Hiljade vojnika i civila ginu. Bombardirana sela i gradovi nestaju s lica zemlje. Ruski agresori ne dopuštaju evakuaciju stanovnika. Koriste taktiku terora i spaljene zemlje. Pljačkaju, siluju i muče – žene i djecu također – te izvršavaju genocidna masovna pogubljenja. Istrage tužitelja Međunarodnog kaznenog suda, koje su trenutno u toku, moraju dovesti do osude zapovjednika i počinitelja tih šokantnih zločina protiv čovječnosti.

Poljske vlasti, volonteri i milioni Poljaka od samog početka rata pomažu izbjeglicama koje bježe iz plamteće Ukrajine. Pomažemo građanima iz preko 150 zemalja svijeta da se vrate kući.

Gotovo tri miliona ljudi stiglo je teritorij Poljske, od čega je skoro dva milijuna ostalo kod nas. Uglavnom su to žene, djeca i starci. Iako ih zovemo gostima a ne izbjeglicama, iako sklonište nisu našli u tranzitnim kampovima nego u privatnim domovima, u župnim i vjerskim zgradama, ustanovama zdravstvene skrbi i javnim objektima, za nas je to golemi izazov.

Za usporedbu, tokom migrantske krize 2015. godine u Evropu je pristiglo nešto više od 1,8 miliona ljudi. Hitno nam je potrebna financijska podrška, barem onakva kakvu je Turska dobila nakon što je primila tri miliona izbjeglica s Bliskog istoka.

Prije svega, međutim, pomoć je potrebna Ukrajincima koji se brane od zločinačke agresije. Potrebni su im vojna oprema i dosljedan ekonomski pritisak na Rusiju kako bi oslabili njezin ratni stroj.

Sudbina našeg kontinenta danas se kroji na ravnicama Ukrajine. Vodi se iznimno dramatična borba za sigurnu budućnost, slobodu, identitet i dobro ime cijele Evrope. Vrijeme za rasprave je prošlo. Vrijeme je za solidarno i odlučno djelovanje - napisao je Duda za "Pobjeda.me".