Žučnim TV duelom u Francuskoj je za oba kandidata okončana predizborna kampanja. Na kraju svega, Emanuel Makron (Emmanuel Macron) ipak ima prilično stabilno vodstvo - instituti za ispitivanje javnog mnijenja ga vide oko deset bodova ispred njegove suparnice Marin Le Pen (Marine). No on i njegovi savjetnici nemaju razloga da bi se osjećali sigurnim. Sve do samog kraja oko trećine Francuza još nije odlučilo za koga će glasati. Borba za Elizejsku palaču vodi se do posljednjeg glasa.
Činilo se da je najuzbudljivije pitanje unaprijed bilo hoće li pojavljivanje Marin Le Pen u TV raspravi između dvoje glavnih kandidata biti za nju jednako neugodno kao što je bilo 2017. No ona je u međuvremenu poradila na svom javnom nastupu posljednjih godina, izgladila je svoje formulacije i ublažila retoriku. Le Pen je bila puno bolje pripremljena za ovu razmjenu udaraca.
Gotovo sve teme su ubačene u ovu gotovo trosatnu raspravu: od socijalne politike, penzione reforme, Rusije i rata u Ukrajini do okoliša i zabrane nošenja marama. Kao što je bilo i za očekivali, Makron je bio vješt u detaljima i uvijek je iznova Le Pen mogao zadavati udarce. Optužio ju je da je ovisna o Rusiji zbog finansijskih veza njene stranke s ruskim donatorima.
Također je razotkrio difuzne ideje ove desne populistice kada je riječ o politici zaštite okoliša. Primjera radi, želi da se vjetroturbine demontiraju jer kvare krajolik. Je li ona protiv obnovljivih izvora energije, odakle bi struja trebala doći, pitao se vidno emocionalizirani Makron. Predsjednik je također osudio njene ideje za ograničavanje cijena energije kao nepravedne i nepraktične. A pravi pogodak mu je uspio kada je razorio njezinu planiranu zabranu nošenja marama: "Francuska bi bila jedina zemlja na svijetu koja bi zabranila nošenje vjerskih simbola. To bi dovelo do građanskog rata", rekao je Macron.
Marine Le Pen se ipak usredotočila na svoje socijalne projekte, govorila je o porastu siromaštva u Francuskoj tokom Makronovog mandata i prije svega davala obećanja svima: penzionerima, radnicima s niskim plaćama, studentima, porodicama koje bi kroz smanjenje poreza i državnu pomoć trebali imati više novaca u džepu. To je melem na ranu mnogim Francuzima, koji tokom ove kampanje smanjenje kupovne moći navode kao svoju brigu broj jedan. Koji birači se pritom uopšte pitaju je li moguće finansirati sva ova obećanja?
Na kraju je u TV duelu pobijedio Emanuel Makron, što je potvrdilo 59 posto ispitanih. No u isto vrijeme se svi posmatrači slažu u tome da te rasprave nisu odlučujuće za izbore. "To je svojevrsni mit", kaže politolog Arian Bogain sa Sveučilišta Northumbria u intervjuu za francusku međunarodnu televiziju France 24: "To je samo jedan od mnogih faktora." Le Pen je 2017. izgubila, ne zbog svog katastrofalne nastupa tokom duela, nego zato što se time samo potvrdio dojam njene nesposobnosti. A Bernar Sananes iz instituta za ispitivanje javnog mnijenja Elabe dodaje da su oba kandidata pokazala veliku slabost: "Svaki drugi gledatelj smatra Emanuela Makrona arogantnim. A za polovicu ispitanih Marin Le Pen ostaje zastrašujuća pojava."
Najveći problem Emanuela Makrona je zapravo njegov uspjeh, kada je na posljednjim izborima tradicionalne francuske političke stranke pomeo sa scene. Ni pet godina kasnije, ni tradicionalni konzervativci ni bivši socijalisti nisu se oporavili od smrtnog udara tokom tih izbora. U prvom glasanju i jedni i drugi su postigli samo jednoznamenkaste rezultate i i ne predstavljaju ništa osim rezervoara glasova za drugi krug. U međuvremenu su umjetnici, sindikalisti ali i bivši predsjednici Fransoa Oland (Francois Hollande) i Niklas Sarkozi (Nicolas Sarkozy) pozvali građane da glasaju za Emanuela Makrona. No iza njih nedostaje politička baza.
Jedini rezervoar glasova vrijedan spomena, s gotovo 22 posto, su birači stare ljevice Žan-Luka Melanšona (Jean-Luc Mélenchon), koji je zamalo uspio izbaciti Le Pen s drugog mjesta. Ali ovim pristašama ranog socijalizma a lá DDR posebno je teško birati između Makrona i Le Pen u drugom krugu. "Ni jedno ni drugo" napisali su studenti na posteru na Sorboni u Parizu.
Doduše Melanšon je na kraju prvog kruga svojim biračima poručio kako "nema glasova za desnicu" u drugom krugu. Međutim, nije dao nikakve direktne preporuke za izbore, a njegove pristalice su pomalo izgubljene: nedavno je samo 33 posto njih željelo glasati za Makrona, a većina je htjela biti suzdržana. Kristof Kastaner (Christophe Castaner), šef Makronovog zastupničkog kluba u parlamentu, upozorio je neodlučne: "Ne izabrati je kao igrati ruski rulet".
I Marin Le Pen i Emanuel Makron se, kako kaže Arian Bogain, bore se za istu biračku grupu. "Makron je napravio jasan pomak ulijevo i to je ispravan potez jer su konzervativci prošli vrlo loše". To se jasno vidi u penzionoj reformi ili politici zaštite okoliša. "Ali odlučujući faktor bit će broj svjesnih neglasača i suzdržanih. I to ne samo njihov broj, nego i kvaliteta."
Može li se Makron vratiti staroj ideji "cordon sanitaire", s kojom su desničarski ekstremisti do sada bili držani podalje od vlade? Može li dovoljno lijevih birača doći na svoje, progutati knedlu i ponovno podržati Makrona? To su pitanja su koja će odlučiti o ishodu izbora u nedjelju.
Tek kada pogledate iza društveno-političkog dijela projekta Marin Le Pen i stvarnu srž njenog programa Rassemblement National, postaje jasno da se iza umjerene fasade još uvijek kriju desno-ekstremistički ili barem desno-populistički planovi. Njen izbor mogao bi značiti smrtni udarac za Evropu: od ekonomske politike, preko migracije, do priznavanja prava EU-a, jer su njezini stavovi dijametralno suprotni temeljima EU-a. Dapače njeni planovi toliko odstupaju od prevladavajućeg političkog konsenzusa EU-a da bi Francuska, kao druga najveća zemlja članica, vjerojatno razbila Uniju.
Zajednička politika prema Rusiji i Ukrajini brzo bi bila okončana. A vojne posljedice za budućnost NATO-a bile bi dramatične – Francuska je jedina vjerodostojna vojna sila u Evropi. Ona nije protiv Europe, ali želi promijenjenu Evropu, objasnila je Le Pen u raspravi u srijedu navečer. "Evropa je poput kuće u vlasništvu čitave zajednice", odgovorio je Makron i dodao kako "tu kuću ne možete samo tako obnoviti".
Francuski birači u nedjelju imaju izbor između umjerenog reformskog političara koji se, uprkos teškim okolnostima, može pohvaliti pristojnim dostignućima svog prvog mandata. Ali njegova je slabost reputacija arogantnog političara i udaljenosti od narodnih masa. S druge strane je političarka bez iskustva u vladajućim strukturama koja želi odvesti Francusku u nacionalistički izolacionizam čije su posljedice nesagledive. Ovo je za Francusku trenutak u kojem krupje na ruletu u kockarnici kaže: "Faites vos jeux" - "Igraj svoju igru".
