Predsjednik SAD Džo Bajden (Joe Biden) dolazi u Evropu kako bi predstavio post-posthladnoratovsku eru. Prvi put u najmanje 30 godina, američki predsjednik dolazi na kontinentom koji je potresen ruskom agresijom i uznemiren povratkom balansiranja na rubu nuklearnog rata. Zapad također oplakuje svoju razbijenu iluziju da je ušao u eru trajnog mira, za CNN komentira Stiven Kolinson (Stephen Collinson), prenosi Index.hr.

Bajdenova posjeta čelnicima NATO-a i Evropske unije u Briselu i njegovo putovanje u Poljsku, saveznicu koja se nalazi na prvoj liniji, ukazat će kako se svijet promijenio - vjerojatno nepovratno - čim je prvi ruski tenk prešao preko ukrajinske granice prije četiri sedmice.

Idealizirali pobjede Zapada nad nacizmom i komunizmom

Tri desetljeća od pada Sovjetskog Saveza, američki predsjednici su putovali Evropom i idealizirali pobjede Zapada nad nacizmom i komunizmom. Stojeći na groblju među američkim žrtvama iskrcavanja u Normandiji u Drugom svjetskom ratu ili govoreći na idiličnom gradskom trgu u Pragu ili Varšavi, američki vrhovni zapovjednici često su nazivali transatlantske veze nepokolebljivima i vječnima.

Ipak, posljednjih godina, činilo se kao da su predsjednici i njihova publika prolazili kroz promjene. Odlazak generacije koja se borila u Drugom svjetskom ratu prekinuo je emocionalnu poveznicu sjećanja između Amerikanaca i Evropljana na Drugi svjetski rat.

Prošlo je više od tri desetljeća otkako su Evropljani prestali brinuti o atomskim skloništima, a ljudi sa snažnim sjećanjima na Hladni rat danas su u srednjim godinama. Evropski lideri su zahvaljujući miru zanemarili svoju vojsku i posvetili se zdravstvenom sistemu. A Sjedinjene Američke Države gledale su na rastuću Aziju i svog sljedećeg suparnika - supersilu Kinu.

Te nepokolebljive veze i njihovi uzroci više se nisu činili toliko relevantnim, niti potrebnim, u doba Instagrama bez granica, posebno su moderna mjesta poput Londona i Nice sada bile prepune Rusa, rijetko viđenih neprijatelja prije 40 godina.

Nova željezna zavjesa spustila se na Evropu

No, ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je gajio nezadovoljstvo zasijano u vrijeme kad je kao časnik KGB-a promatrao pad komunizma iz Istočne Njemačke i bio opsjednut oživljavanjem ruske veličine, sve je to promijenio. U tom procesu, podsjetio je Zapad o čemu se radi, trgajući vlade poput Njemačke iz njihovog posthladnoratovskog samozadovoljstva te dokazao da je SAD još ozbiljan po pitanju transatlantskog saveza.

Nova željezna zavjesa spustila se na Evropu - ovaj put virtualne ekonomske sankcije koje su prekinule zračne veze, zaplijenile novac oligarha i zatvorile "Starbucks", "Appleove" prodavnice i utrke Formule 1 u Rusiji. NATO šalje borbene skupine u države na prvoj crti poput Mađarske, Rumunije, Bugarske i Slovačke.

Savez je angažiran u iznenadnom proxy ratu s Rusijom u Ukrajini, usmjeravajući stotine protuoklopnih i protuzračnih projektila snagama predsjednika Volodimira Zelenskog. Strašni pokolji civila i napadi Rusije na Ukrajinu u kojima se razaraju gradovi i egzodus miliona izbjeglica u Evropu, u međuvremenu su postali odjek najgorih odlomaka u krvlju natopljenoj historiji kontinenta 20. stoljeća.

"Zapad i Rusija sada vode posljednju borbu"

Ovisno o vašem stajalištu, Zapad i Rusija sada vode posljednju borbu Hladnog rata ili prvu u novom dobu sukoba dok autokracije poput Moskve i Pekinga tvore široku neprijateljsku frontu protiv demokracije zapadnog tipa.

- Ako se Putin izvuče iz ove agresije s nekim dobicima, onda će vjerojatno to pokušati ponovo, protiv Ukrajine, protiv drugih, vjerojatno će ponovno napasti. Stoga ga treba apsolutno poraziti - rekao je za CBB Jonatan Vseviov, glavni sekretar estonskog Ministarstva vanjskih poslova.

Ili kako je to rekao predsjednik Evropskog vijeća Šarl Majkl (Charles Michel) u intervjuu za CNN: 

- Moramo biti sigurni da će Putin biti poražen. Ovo je pitanje sigurnosti, za budućnost Evrope i budućnosti svijeta.

Zato je aktualna posjeta američkog predsjednika, koji je još uvijek ultimativni jamac evropske sigurnosti gotovo 80 godina nakon Drugog svjetskog rata, tako važan. Bajdenova posjeta izgleda kao njegova središnja tačka u historiji. U ovoj novoj eri, Zapad će ponovno pokušati odvratiti i obuzdati Rusiju, jer nastoji potaknuti borbu za demokratiju i neovisnost Ukrajine, koja nije članica NATO-a, izbjegavajući izravan sukob s Rusijom koji bi mogao postati nuklearni.

Ovo izgleda kao najveći strateški izazov s kojim se Zapad suočava, barem dok je Putin na vlasti, bez obzira na to kako će rat u Ukrajini na kraju završiti. I nema jamstva da bi post-putinovska Rusija bila više naklonjena Zapadu, pogotovo ako sankcije dodatno naštete ruskoj eliti i običnim Rusima.

Bajdenova misija poput Reganovog puta u Beč

Izvanredni ulozi znače da se Bajdenova misija može uporediti s predsjedničkim putovanjima koja su se poklopila s prekretnicama u Hladnom ratu. To uključuje prvi susret predsjednika Ronalda Regana (Reagana) s posljednjim sovjetskim vođom Mihailom Gorbačovim u Beču u novembru 1985., koji je pokrenuo niz događaja koji su na kraju okončali Hladni rat.

Bilo je mnogo kritičnih predsjedničkih putovanja u Evropu tokom obračuna između Sovjeta i Zapada. Bajdenov posjet također zaslužuje biti spomenut zajedno s putovanjem 1961. kada je predsjednik Džon Kenedi (John Kennedy) dobio strašnu kritiku u austrijskoj prijestolnici od sovjetskog čelnika Nikite Hruščova, što je izazvalo kubansku raketnu krizu sljedeće godine - jednog od najbližih trenutaka nuklearnom Armagedonu.

Bajdenova misija nije samo bogata simbolikom. Ona predstavlja njegovu najbolju priliku dosad da spoji neočekivano jedinstvo svrhe u savezu, kojem se Putin očito nije nadao, u trajniji stav za suprotstavljanje Rusiji u ratu u Ukrajini koji nema jasne završnice i mogao bi se razvući mjesecima. Bajden i njegove evropski kolege znaju da će Putin biti na oprezu i za najmanje znakove podjela o tome što dalje.

Ipak, predstoje teški pregovori o pooštravanju sankcija, posebno o želji SAD da se ključne sile EU odmaknu od ruskih izvora energije o kojima ovise i koji zapadnjački novac slijevaju u Moskvu unatoč najrigoroznijim sankcijama dosad.

Historija im je ponudila upozorenje dok su se spremali krenuti u Brisel

Bajden je jučer napustio Vašington upozorivši da bi sa zastojem ruskog pješaštva Putin mogao odlučiti upotrijebiti hemijsko oružje u Ukrajini. Zapadne zemlje morat će odlučiti kako će odgovoriti na takvu eskalaciju i hoće li doći do bilo kakve promjene u odluci Zapada da se ne sukobi s Rusijom izravno u Ukrajini. U međuvremenu se očekuje da će Zelenski uputiti posljednji od svojih vrlo učinkovitih poziva za većom pomoći sa Zapada, jer herojski otpor njegove zemlje potiče ruske snage na još više zračnog bombardiranja civila.

Obično se međunarodni summiti odvijaju u visoko-sigurnosnim balonima u kojima se ostatak svijeta čini dalekim. Ali stalne slike pokolja civila u Ukrajini i karakter Putinovog napada na neovisnu, suverenu zemlju učinit će ovaj skup drugačijim. Strah od toga kako će Putin reagirati ako bude stjeran u kut ili očajan, posebno s obzirom na njegovo zveckanje nuklearnim oružjem početkom krize, također će utjecati na fokus okupljenih lidera.

Historija im je ponudila upozorenje dok su se spremali krenuti u Brisel.

Boris Romančenko, 96-godišnjak koji je preživio Holokaust, ubijen je u petak u ukrajinskom gradu Harkivu. Romančenko je preživio boravak u nacističkim logorima Bučenvaldu, Penemundeu, Dori i Bergen-Belsenu tokom Drugog svjetskog rata. Ali nije mogao izbjeći Putinovu čudovišnu baražu.

Njegova smrt ne samo da razotkriva okrutnu laž ruskog čelnika da on vodi rat za "denacifikaciju" Ukrajine, nego zapadne čelnike upozorava da se suočavaju s trenutkom punog kruga u oživljenoj evropskoj borbi između tiranije i slobode, zaključuje Kolinson za CNN.