Tri kandidata se bore za nasljednika Angele Merkel na mjestu njemačke kancelarke na nacionalnim izborima zakazanim za 26. septembar.

Kandidat Socijaldemokratske partije (SPD), Olaf Šolc (Scholz), prednjači u istraživanjima javnog mjenja, dok se konzervativni lider Armin Lašet (Laschet) i dalje nada da će na izborima pobijediti Kršćansko-demokratska unija (CDU). Kandidatkinja Zelenih Analena Berbok (Annalena Baerbock) nalazi se na trećem mjestu prema rezultatima anketa.

U Njemačkoj glasači ne biraju direktno kancelara, već glasaju za političku stranku koja će izabrati novi parlament. Najbolji kandidat pobjedničke stranke postat će kancelar ako uspije formirati vladu, a odobri ga parlament.

Lašetovi umjereni i liberalni stavovi

Konzervativni blok CDU/CSU Angele Merkel prije pet mjeseci, nakon nekoliko sedmica napetih rasprava, izabrao je Armina Lašeta za kandidata za kancelara.

Nedavna ispitivanja javnog mjenja pokazuju da mu rejting popularnosti opada, ali se i dalje nada da će demokršćani pobijediti na izborima, a da će on će biti taj koji će voditi novu koalicijsku vladu.

Lašet je ranije ove godine izabran za čelnika CDU-a desnog centra, a premijer je najmnogoljudnije njemačke savezne države Sjeverna Rajna-Vestfalija od 2017. godine.

Šezdesetogodišnji iskusni političar poznat je po svojim umjerenim i liberalnim stavovima i smatra se sljedbenikom pragmatične i centrističke linije Merkel. Tokom svoje kampanje, Lašet je pozvao građane da glasaju za demokršćane kako bi osigurali da će državom u naredne četiri godine upravljati "pouzdana" i "stabilna" vlada.

Upozorio je birače da bi pobjeda socijaldemokrata donijela izglede za stvaranje lijeve koalicijske vlade, uključujući i krajnje Ljevice, koja je kritički nastrojena prema EU i protiv članstva Njemačke u NATO savezu.

Lašet ima dobre veze s njemačkom turskom zajednicom i drugim imigrantskim grupama u zemlji, jer je bio ministar integracija Sjeverne Rajne-Vestfalije u periodu od 2005. do 2010. godine. Bio je i savezni zakonodavac od 1994. do 1998 kao i član Evropskog parlamenta od 1999. do 2005. godine.

Najkompetentniji kandidat za kancelara

Kandidat socijaldemokrata za kancelara Olaf Šolc najpopularniji je njemački političar nakon Angele Merkel.

Njegova stranka SPD predvodi Merkelin CDU/CSU blok u najnovijim istraživanjima, ali još uvijek je daleko od toga da osvoji većinu na vlasti. Socijaldemokratima će biti potrebni koalicioni partneri čak i ako pobijede na izborima.

Šezdesetdvogodišnjeg političara većina birača smatra najkompetentnijim kandidatom za kancelara. On je zamjenik kancelara i ministar finansija u sadašnjoj koalicijskoj vladi SPD-a i Kršćanskih demokrata Merkelove.

Tokom svoje kampanje, Šolc je rekao da će, ako socijaldemokrate pobijede na izborima, uložiti sve napore za bolje plate, stabilne penzije i pristupačno stanovanje. Obećao je povećati nacionalnu minimalnu platu na 12 eura po satu.

Šolc je iskusan političar i aktivan je u politici od 1980-ih. Bio je zamjenik vođe omladinske organizacije SPD-a od 1982. do 1988., a bio je ministar rada i socijalnih pitanja u periodu od 2007. do 2009. Bio je i gradonačelnik Hamburga između 2011. i 2018. godine.

Najmlađi i "najsimpatičniji" kandidat

Kandidatkinja Zelenih Analena Berbok (Annalena Baerbock) jedina je žena koja se kandidirala za mjesto kancelara na ovim izborima, a ujedno je i najmlađa među kandidatima.

Prema nedavnim istraživanjima, četrdesetogodišnjakinju birači su smatrali "najsimpatičnijim" kandidatom. Ipak, nedostaje joj iskustvo i nikada nije bila na položaju u vladi. Ona je zakonodavac u Bundestagu od 2013. godine, a za jednog od lidera Zelenih izabrana je 2018. godine.

Njena popularnost je porasla u proteklih nekoliko mjeseci, nakon što je otkrila ambiciozan plan za borbu protiv klimatskih promjena i hrabro se obavezala da će se posvetiti obrazovnim i porodičnim politikama.

Ona je u više navrata kritikovala druga dva kandidata zbog poštovanja statusa quo i tvrdila da je Njemačkoj potreban "novi početak" s novom vladom koju vode Zeleni.

Berbok je bio vrlo popularna među mladim glasačima. Prema nedavnom istraživanju javnog emitera ZDF, 52% birača u dobi od 18 do 24 godine smatra Berbock uvjerljivijom od druga dva kandidata.

Nedavna istraživanja javnog mnijenja pokazuju da bi Zeleni mogli dobiti do 19 posto glasova, što je dvostruko više nego što je stranka dobila na prethodnim izborima 2017. godine. Stranka uživa sve veću podršku mladih ljudi i glasača zabrinutih zbog klimatskih promjena i drugih pitanja vezanih za okoliš.